Izvještaj

sa desetog međunarodnog kongresa

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

(Plant breeding, seed and nursery production)

i peti

DANI SJEMENARA

(Regional workshop of central and south east european
seed producers)


Sv. Martin na Muri, 08. - 10. studenog 2017. (svi radovi su u PDF formatu)

    U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava od 08. – 10. studenog 2017. godine u Svetom Martinu na Muri održan je 10. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i 5. Regionalni dani sjemenara.

    Na samom početku, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik organizacijskog odbora kongresa dr. sc. Josip Haramija i koordinator 5. Regionalnih dana sjemenara Kristijan Puškarić, dipl. ing. pozdravili su sudionike.

    U uvodnom dijelu, uspješan rad skupu zaželio je prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeka, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i gosp. Zdravko Tušek, ravnatelj Savjetodavne službe.

    Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorila pomoćnica ministra dr.sc. Jelena Đugum.

Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

1.  Bc Institutu d.d. Zagreb;

u kategoriji najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2016./2017. god. po deklariranim količinama- hibrid Pajdaš – deklarirano 476.734 kg sjemena
 

2.  Poljoprivrednom institutu Osijek;

u kategoriji  najraširenija sorta  soje u Republici Hrvatskoj u 2016./2017. godini - sorta Ika (deklarirano  2.648.3870 kg sjemena)

U sklopu kongresa međunarodnih dana sjemenara u sekciji sjemenarstvo održana je i panel diskusija pod nazivom: „Novi koncepti dorade i tretiranja sjemena“ te u sekciji rasadničarstvo: „Program podizanja kvalitete matičnih nasada voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj

Valja istaknuti i sljedeće važne podatke:

    Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pala je u zadnjih 10 godina sa 27.000 na 15.613 ha u 2017. godini.

    Udio domaćih selekcija pšenica u istom razdoblju 2007. - 2016. pao je s 85% na 60%, a kod ozimog ječma udio domaćih sorti u istom razdoblju porastao je s 80 na 85%.

    Proizvodnja sjemena kukuruza u Hrvatskoj smanjila se u zadnjih 10 godina s 5.000 na 1.269 ha u 2017. godini, a sjemenskog krumpira sa 180 na 22 ha u 2017. godini.

    Udio domaćih selekcija soje u istom razdoblju 2007. - 2016. povećan je sa 56% na 72%.

    Također, upotreba certificiranog sjemena pšenice je kroz zadnje četiri godine s 45.800 tona pala na 26.000 tona u 2016 godini, ali su dobri pokazatelji u 2017. godini kada je certificirano 28.000 tona sjemenske pšenice.

    Stopa PDV-a u Hrvatskoj na sjeme i sadni materijal s 25% u 2016. godini smanjena je na 13% u 2017. godini, a što je bilo stimulativno za korištenje certificiranog sjemena i sadnog materijala, pogotovo kod manjih proizvođača koji nisu u sustavu PDV-a. Trend pada uporabe certificiranog sjemena pšenice u 2017. godini je zaustavljen.

    Predstavnici Slovenije i Srbije iznijeli su kako je PDV na sjeme u Sloveniji 9,5%, a u Srbiji 10%.

    Upotreba certificiranog sjemena soje proizvedenog u Hrvatskoj je porasla sa 4.215 tona 2012. godine na 9.440 tona u 2017. godini.

    Tritikale ima značajan rast količina certificiranog sjemena: sa 634 tone u 2013. godini do 2.253 tone u 2017. godini.

    U 2017. godini površine zasnovane sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj smanjene su za 19,9% u odnosu na 2016., odnosno 13,1% u odnosu na 2015. godinu.

    Smanjena je sjemenska proizvodnja gotovo svih kultura, osim soje,  tritikala, konoplje i stočnog graška.

    Od domaćih selekcija najraširenija sorta pšenice u Hrvatskoj je Kraljica, trikale Bc Goran, soja Ika, ozimi ječam Barun, pravi pir Bc Vigor, kukuruz Pajdaš i lucerna OS 66.

    Sjemenskog krumpira uvozimo najviše u povijesti; 8.500 tona, a proizvodi se samo na 22 ha.

    Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala (2016.) u iznosu od 54 milijuna USD dok izvozi 20 milijuna USD. U izvozu prevladavaju žitarice, osobito kukuruz, dok se uvoze gotovo sve kulture.

    Najviše se uvozi sjemena i  sadnog materijala iz Nizozemske, Italije, Njemačke, Francuske i Austrije, a najviše se izvozi u Austriju, Italiju, Sloveniju, Njemačku, BIH, Kosovo, Srbiju, Mađarsku  i dr. 

    Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, sjemena suncokreta, sjemena šećerne repe, sjemena krumpira, sjemena povrća i ostalo).

    U izvozu dominira sjeme žitarica osobito kukuruza, koji postiže značajne izvozne rezultate, a  kojeg se u 2016. g izvezlo u vrijednosti 12,5 milijuna USD te I-VII mj. 2017. 8,5 mil USD.

    Smanjen je uvoz sjemena i sadnog materijala sa 65 milijuna USD u 2015 godini na 54 milijuna USD u 2016 godini.

    Proizvodnja voćnog sadnog materijala tijekom zadnjih  godina pala je sa 7 milijuna u 2009. godini na 1,2 milijuna u 2015. god, a u 2016. proizvodnja je porasla na 1,7 mil. komada.

    Proizvodnja loznih cijepova pala je sa 4,7 milijuna  u 2009. godini na 2,6 milijuna u 2016. godini, ali je u 2017 godini proizvodnja porasla na 3 milijuna komada.

    Zlatna žutica (Flavescence dorée) je trenutačno najopasnija bolest vinove loze u Europi.

    Dosadašnja iskustva i rezultati dobiveni istraživanjem ove bolesti potvrdili su s visokom sigurnošću da je jedan od načina na koji je ova bolest unesena u Hrvatsku sadnja loznih cijepova porijeklom iz zemalja u kojima je zlatna žutica prisutna već dulje vrijeme. Iskorjenjivanje zlatne žutice zahtijeva energične i drastične fitosanitarne mjere koje se sastoje u krčenju i uništenju zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda te u obveznom suzbijanju vektora-američkog cvrčka.

    I dalje je prisutna opasnost pojave GMO sjemena soje iz susjednih zemalja, pa je potrebna i daljnja kontrola sjemena soje na GMO prije sjetve.

    U zborniku sažetaka desetog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bi­lja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ i 5. Regionalnih dana sjemenara koji je uredio prof. dr. Zdravko Matotan predsjednik znanstvenog odbora kongresa, tiskani su sažeci 49 znanstvenih i stručnih radova izlaganih na kongresu.

    U sklopu kongresa bila je organizirana i stručna ekskurzija te prezentacija pjenušaca Sibon u Štrigovi t koje je predvodio kolega agronom Ivica Pozder.

 

Korištenje certificiranog sjemena DA, tavanuša NE

  • Hrvatska  agronomska struka upozorava na štetne posljedice upotrebe necertificiranog sjemena pšenice, te poziva  na upotrebu certificiranog čime se povećava proizvodnja i zdravstvena ispravnost pšenice. Upotrebom visokokvalitetnog sjemena povećava se obim proizvodnje i smanjuje uvoz.

  • Sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a urod je i do 20 % viši u odnosu na sjetvu s nedeklariranim sjemenom.

  • Nedorađeno sjeme je nepoznate čistoće (može sadržavati sjeme drugih vrsta), nepoznate zdravstvena ispravnosti. U tlo se nedorađenim sjemenom može unijeti sjeme neželjenih vrsta (poljoprivrednih i/ili korovnih vrsta) te uzročnici bolesti.

  • Prema Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (NN 80/13) za sjetvu biljaka domaćina smrdljive snijeti (pšenica, ječam, zob i dr.) obvezna je uporaba certificiranog sjemena.Posjednik bilja obvezan je najmanje godinu dana čuvati deklaracije s ambalaže svakog originalnog pakiranja sjemena. Sjetva vlastitog sjemena biljaka domaćina, dopuštena je iznimno uz uvjet da je u laboratoriju ovlaštenom za ispitivanje sjemena proveden test na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat testa negativan.

  • Potvrdu o obavljenom laboratorijskom testiranju na prisutnost spora Tilletia spp. obvezno je čuvati najmanje godinu dana od dana njena izdavanja.

  • Kako funkcionira kontrola ® imaju li proizvođači žitarica certifikat sjemena ili potvrdu o ispitivanju zdravstvene ispravnosti kod ovlaštenog laboratorija??

 

Zaključci kongresa:

  • Prepoznati vrijednost inovacija i pomoći oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu

  • Podići svijest o vrijednosti domaćeg znanja i rezultata na svim razinama.

  • Izraditi publikaciju o doprinosu aktualnog oplemenjivanja bilja gospodarstvu Republike Hrvatske

  • Zbog ugroženosti opstanka oplemenjivačkih institucija potrebno je financiranje inovacija, oplemenjivačkih programa i razvoja

  • Potrebno je mijenjati strukturu oplemenjivačkih i sjemenarskih programa

  • Kroz mjere ruralnog razvoja nužno je pronaći efikasan model potpora održavanju i proizvodnji sjemena domaćih sorti i ekopopulacija povrća i krmnog bilja kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje

  • Potrebno je učinkovito povezivanje znanosti i gospodarstva u području oplemenjivanja bilja i sjemenarstva

  • Harmonizacijom zakonskih propisa potrebno je stvoriti funkcionalan okvir za opstanak sektora

  • Donijeti nacionalnu strategiju čiji će cilj biti povećanje domaće proizvodnje sjemena i sadnog materijala i time osigurati državnu neovisnost na tom području

  • Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala

  • Potrebno je donijeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastito proizvedenog reprodukcijskog materijala te provesti nadzor  njegove doradeu skladu s Naredbom o Tilettiji

  • Sustav poljoprivredne proizvodnje ugrožen je izostankom nadzora uporabe biljnog reprodukcijskog materijala u sigurnosnom i zdravstvenom smislu

  • U Hrvatskoj je potrebno pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena posebice sjemena povrća i krmnog bilja s aspekta sortnosti

  • Nužno je pojačati nadzor sjemena kukuruza, soje i uljane repice  proizvedenih iz zemalja gdje se proizvodi GMO sjeme

  • Izvidjeti mogućnost ponovnog uvođenja poticaja sjetve certificiranog sjemena pšenice, s posebnim naglaskom na potpore sjetvi sorti viših kvalitativnih razreda

  • Stalni pad sjemenske proizvodnje uzrokuje gubitak radnih mjesta i ovisnost o uvozu pa ga svim raspoloživim mjerama treba spriječiti

  • Donijeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastitog sjemena – izbjeći bezakonje

  • Dopustiti stručnoj javnosti intenzivnije sudjelovanje u kreiranju poljoprivredne politike

  • Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemenskog krumpira i lučice luka

  • Što prije izdati Rješenja u mjerama ruralnog razvoja te jasno definirati uvjete, opseg i dinamiku njihove provedbe u sektoru voćarstva kroz cijeli vremenski rok kako bi hrvatski rasadničari mogli organizirati rasadničarsku proizvodnju

  • Provoditi mjere agrarne politike s ciljem dizanja konkurentnosti sektora voćarstva kroz razvoj proizvođačkih organizacija i poštenih odnosa u lancu proizvođač-veletrgovac-trgovac

  • Usmjeriti sustav potpora u razvoj proizvodnje i prerade, (a  ne u proizvodnju radi potpore koja ne stvara novu vrijednosti) podizanje nasada pod ekološkim lijeskom i orahom  korištenjem certificiranog sadnog materijala

  • Potrebno je poticati podizanja matičnih nasada u voćarstvu

  • Potaknuti publiciranje stručnih i znanstvenih radova u hrvatskim časopisima kao nacionalno blago i društvenu odgovornost

  • Promjenom sustava bodovanja prioritete kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati subjektima koji se bave sjemenarstvom i rasadničarstvom

  • Svatko u svome segmentu treba promišljati prvenstveno nacionalni interes

  • Jedanaesti, međunarodni kongres Oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva održat će se  od 07. - 09. studenog 2018. godine u  Hrvatskoj (Istra), a 6. Regionalni dani sjemenara u 2018. godine u Sloveniji.

 

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

i Organizacijskog odbora kongresa

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.

 

 Predsjednik Znanstvenog odbora kongresa

Prof. dr.sc. Zdravko Matotan

Koordinator 5. reginalnih dana sjemenara:

Kristijan Puškarić, dipl. ing.