Izvještaj

sa jedanaestog međunarodnog kongresa

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

(Plant breeding, seed and nursery production)


Umag, 07. - 09. studenog 2018. (svi radovi su u PDF formatu)

   U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava od 07. – 09. studenog 2018. godine u Umagu održan je 11. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo. Na skupu se okupilo oko 150 sudionika.

    Na samom početku, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik organizacijskog odbora kongresa doc. dr. sc. Josip Haramija i predsjednik znanstvenog odbora prof.dr.sc. Zdravko Matotan pozdravili su sudionike.

    U uvodnom dijelu, uspješan rad skupu poželio je prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeka, g Dražen Miloloža predstavnik Hrvatske gospodarske komore, g. Jože Jerič predsjednik GIZ Semenarstvo Slovenije.

    Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorio doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić ravnatelj Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo.

   

    Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

1. Bc Institutu d.d. Zagreb;

u kategoriji najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2017./2018. god. po deklariranim količinama- hibrid Pajdaš

(deklarirano 437.095 kg sjemena od ukupno deklariranih 3.871.043  kg sjemena kukuruza -11%)

2. Poljoprivrednom institutu Osijek;

u kategoriji  najraširenija sorta  pšenice u Republici Hrvatskoj u 2017./2018. godini - sorta Kraljica

(deklarirano 8.057.600  kg sjemene pšenice sorte Kraljica od ukupno deklariranih 29.195.701 kg  pšenice - 28%)

   

    U sklopu kongresa održana su dva okrugla stola: „Sjetva necertificiranog sjemena-izazov i opasnost“ koji je moderirao Martin Vuković predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske, te u sekciji rasadničarstvo: „Postkontrola rasadničarske proizvodnje-realnost i potreba“ koji je moderirao doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić.

Na skupu bile su prezentirane:

  • perspektive i izazovi hrvatskog i europskog sjemenarstva nakon 2020. godine,

  • novosti u zakonodavstvu u sjemenarstvu i rasadničarstvu Republike Hrvatske i EU

  • novosti u registraciji sredstava za zaštitu bilja za tretiranje sjemena.

 

 

 

 

Valja istaknuti i sljedeće važne podatke:

 

  • Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pala je u zadnjih 10 godina sa 27.000 na 15.613 ha u 2017. godini, a u 2018 godini je porasla na 17.000 ha.

  • U 2018. godini za stručni nadzor nad sjemenskim usjevima ukupno je prijavljeno 17.118 ha.

  • Uvećane su površine pod sjemenskim usjevima 9 % u odnosu na 2017. godinu.

  • Ukupno u sjemenskoj proizvodnji zastupljense su 34 biljne vrste, odnosno 335 sorti/hibrida.

  • Udio domaćih selekcija pšenica u razdoblju 2007. - 2018. pao je s 85% na 57%.

  • Udio domaćih selekcija soje u istom razdoblju 2007. - 2018. povećan je sa 56% na 67%.  

  • Gotovo 99 % sjemena pšenice, ječma i soje za potrebe sjetve u Hrvatskoj proizvode se u Hrvatskoj, a samo 50% sjemena kukuruza proizvede se u Hrvatskoj.

  • Sjemena krmnog bilja se proizvodi u Hrvatskoj samo 15% hrvatskih potreba, industrijsko bilje 10%, a sjemena uljarica 0%.

  • Proizvodnja sjemena kukuruza u Hrvatskoj smanjila se u zadnjih 10 godina s 5.900 na 1.269 ha u 2017. godini, a u 2018 godini bila je na 1.586 ha.

  • Sjemenske soje je u 2018 godini posijano 5320 ha, a što je  16 % više u odnosu na prošlu godinu.

  • U sezoni 2017/2018 certificirano 9.208 tona sjemena soje, 32,3 % više u odnosu na desetogodišnji prosjek.

  • U zadnjih 10 godina proizvodnja sjemenskog krumpira pala je sa 180 na 33 ha u 2018. godini.

  • Sjemenska proizvodnja povrća u zadnjih 10 godina pala je sa 84 na 13 ha.

  • Također, upotreba certificiranog sjemena pšenice je kroz zadnje četiri godine s 45.800 tona pala na 26.000 tona u 2016 godini, ali su dobri pokazatelji u 2017. i 2018. godini kada je certificirano 28.000 tona sjemenske pšenice.

  • Trend pada uporabe certificiranog sjemena pšenice u 2017. godini je zaustavljen.

  • Upotreba certificiranog sjemena soje proizvedenog u Hrvatskoj je porasla sa 4.215 tona 2012. godine na 9.440 tona u 2017. godini

  • Tritikale ima značajan rast količina certificiranog sjemena: sa 634 tone u 2013. godini do 2.253 tone u 2017. godini.

  • Od domaćih selekcija u ratarskim kulturama je značajan: najraširenija sorta pšenice u Hrvatskoj je Kraljica, trikale Bc Goran, soja Ika, ozimi ječam Barun, pravi pir Bc Vigor, kukuruz Pajdaš i lucerna OS 66.

  • Sjemenskog krumpira uvozimo najviše u povijesti; 8.500 tona, a proizvodi se samo na 33 ha.

    Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, sjemena suncokreta, sjemena šećerne repe, sjemenskog krumpira, sjemena povrća i ostalo).

  • Proizvodnja voćnog sadnog materijala tijekom zadnjih  godina pala je sa 7 milijuna u 2009. godini na 1,2 milijuna u 2015. god, a u 2016. proizvodnja je porasla na 1,7 mil. Komada, a u 2017 godini na 1,8 mil komada. Značajni je porast sadnog materijala lijeske na gotovo 900.000 kom.

  • Proizvodnja loznih cijepova pala je sa 4,7 milijuna  u 2009. godini na 2,6 milijuna u 2016. godini, ali je u 2017 godini proizvodnja porasla na 3 milijuna komada, a u 2018. god 2,4 milijuna komaada

  • Izazovi u zastupljenosti kultura u uzgoju: u sustavu potpora je u Hrvatskoj oko 253.000 ha površina ekstezivne proizvodnje sa malom dodanom vrijednosti u proizvodnji: 42.000 trave i travolike paše, livade 97.000 ha, krški pašnjaci 70.000 ha, pašnjaci 22.000 ha, ugar 22.000 ha. U Hrvatskoj je površina sjemenskih usjeva cca 17.000ha, a količina proizvedenog sjemena: cca 70.000 tona.

  • Kulture sa većom dodanom vrijednosti koje većinom uvozimo- sjeme, povrće, voće, industrijsko bilje trebale bi zamijeniti ekstenzivne kulture.

  • Zlatna žutica (Flavescence dorée) jtrenutačno najopasnija bolest vinove loze u Europi, pa treba pojaačati aktivnosti na sprečanju širenja.

 

 

GMO

    I dalje je prisutna opasnost pojave GMO sjemena soje iz susjednih zemalja, pa je potrebna i daljnja kontrola sjemena soje na GMO prije sjetve, a također i u polju uzimanjem uzoraka biljnog materijala u vegetaciji.

    Monitoringom se nastavlja zaštita hrvatskog tržišta i domaće proizvodnje sjemena – od početnih 13 pozitivnih uzoraka na prisutnost GMO u 2015 godini, 3 pozitivna uzorka u 2016. godini, broj pozitivnih inspekcijskih uzoraka na prisutnost GMO sveden je u 2017. i 2018 godini na nulu!

    Hrvatska kroz restriktivni Zakon o GMO koristi sve pravne mogućnosti zabrane i ograničavanja GM reprodukcijskog materijala na svom području: „nulta toleranca”

    Ministarstvo podupire program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost GMO.

    U zborniku sažetaka desetog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bi­lja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ koji je uredio prof. dr. Zdravko Matotan predsjednik znanstvenog odbora kongresa, tiskani su sažeci 46 znanstvenih i stručnih radova izlaganih na kongresu.

    U sklopu kongresa bila je organizirana i stručna ekskurzija u Institut za poljoprivredu i turizam u Poreč, rasadnik Longo u Rovinju, vinariju Ranka Anđelinija u Pazinu, te konobu Bani.

 

 

 

Zaključci kongresa:

  • Kroz mjere ruralnog razvoja nužno je pronaći efikasan model potpora održavanju i proizvodnji sjemena domaćih sorti i ekopopulacija povrća i krmnog bilja kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje

  • Potrebno je učinkovito povezivanje znanosti i gospodarstva u području oplemenjivanja bilja i sjemenarstva

  • Nužna je koordinirana uspostava sustavnog provođenja proizvodnih sortnih pokusa na više lokacija u Republici Hrvatskoj temeljem kojih bi se izradio katalog preporučenih sorti i hibrida koji bi proizvođačima olakšao izbor adekvatnih sorti za određena proizvodna područja

  • Harmonizacijom zakonskih propisa potrebno je stvoriti funkcionalan okvir za opstanak sektora

  • Donijeti nacionalnu strategiju čiji će cilj biti povećanje domaće proizvodnje sjemena i sadnog materijala i time osigurati državnu neovisnost na tom području

  • Potrebno je proširiti strukturu oplemenjivačkih i sjemenarskih programa u korist uljarica, krmnog bilja, trava, djetelina povrća i krumpira

  • Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala

  • Potrebno je donijeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastito proizvedenog reprodukcijskog materijala te provesti nadzor  njegove dorade u skladu s Naredbom o Tilettiji

  • Otkupne cijene pšenice formirati na način da budu stimulativnije za proizvođače kvalitetnijih sorti

  • Sustav poljoprivredne proizvodnje ugrožen je izostankom nadzora uporabe biljnog reprodukcijskog materijala u sigurnosnom i zdravstvenom smislu

  • Nužno je osigurati daljnji nadzor sjemena kukuruza, soje i uljane repice  proizvedenih iz zemalja gdje se proizvodi GMO sjeme

  • Izvidjeti mogućnost ponovnog uvođenja poticaja sjetve certificiranog sjemena pšenice, s posebnim naglaskom na potpore sjetvi sorti viših kvalitativnih razreda

  • Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka

  • Provoditi mjere agrarne politike s ciljem dizanja konkurentnosti sektora voćarstva kroz razvoj proizvođačkih organizacija i poštenih odnosa u lancu proizvođač-veletrgovac-trgovac

  • Usmjeriti sustav potpora u razvoj proizvodnje i prerade, (a  ne u proizvodnju radi potpore koja ne stvara novu vrijednosti- na cca 250000 ha)

  • Potaknuti publiciranje stručnih i znanstvenih radova u hrvatskim časopisima kao nacionalno blago i društvenu odgovornost

  • Promjenom sustava bodovanja prioritete kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati subjektima koji se bave sjemenarstvom i rasadničarstvom

  • Ugrožen opstanak oplemenjivačkih kuća –potrebno veće financiranje oplemnjivačkih programa i razvoja

  • Poticati i dalje specijalizirane znanstvene i stručne skupove te manifestacije

  • Hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.

  • Samo znanjem i novim tehnologijama možemo podići razinu kakvoće sjemena i sadnog materijala.

  • Naši oplemenjivači, sjemenari i rasadničari nemjerljivo doprinose podizanju razine biljne proizvodnje u Hrvatskoj, a hrvatsko sjeme nalazi svoje mjesto na zahtjevnom svjetskom tržištu.

  • Svoju neovisnost Hrvatska može zadržati osiguranjem vlastitog sjemena i sadnog materijala.

 

 

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

i Organizacijskog odbora kongresa

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.

 

 Predsjednik Znanstvenog odbora kongresa

Prof. dr.sc. Zdravko Matotan