Izvještaj

sa dvanaestog međunarodnog kongresa

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

(Plant breeding, seed and nursery production)


Umag, 06. - 08. studenog 2019. (svi radovi su u PDF formatu)

   U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva te Europskog udruženja sjemenara (Euroseeds) uz suorganizaciju mnogih relevantnih znanstvenih i stručnih organizacija i institucija u Umagu od 06. do 08. studenog 2019. godine održan je 12. međunarodni kongres oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva. Na skupu je kroz tri (3) dana održavanja sudjelovalo 150 sudionika.

    Na početku skupa predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik organizacijskog odbora kongresa doc. dr. sc. Josip Haramija pozdravio je sve prisutne, a predsjednik znanstvenog odbora kongresa prof. dr. sc. Zdravko Matotan najavio je teme 42  izlaganja koja su i tiskana u zborniku sažetaka kongresa.

    U uvodnom dijelu pozdravni govor te uspješan rad skupu poželjeli su prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, g. Dražen Miloloža, predstavnik Hrvatske gospodarske komore, g. Jože Jerič predsjednik GIZ Semenarstvo Slovenije.

    Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorio doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu, te govorio o pozitivnom trendu povećanju sjemenske proizvodnje u Hrvatskoj, te povećanju deklariranih količina sjemena, a posebno je značajno povećanje certificiranja sjemena za izvoz.

    Moramo biti zadovoljni što je u 2019. godini povećana sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj za 9,8% u odnosu na 2018. godinu, te je povećana za 20% u odnosu na 2017. godinu.

    U trogodišnjem razdoblju 2016/2017 – 2018/2019. godine zabilježen je porast ukupnih certificiranih količina sjemena u RH za 11,28%, a u istom razdoblju za tržišta trećih zemalja (OECD) certificiranje sjemena povećano je za 47,41%.  U ovom trenutku bilježimo porast certificiranih količina sjemena ozimih žitarica za jesensku sjetvu 2019/2020 za 7,26% što pokazuje nastavak pozitivnog trenda povećanja certificiranih količina sjemena u odnosu na prošlu 2018/2019. godinu.

 

ZLATNO SJEME

    Na početku kongresa dodijeljena su priznanja „Zlatno sjeme“ i to:

  • Bc Institutu d.d. Zagreb za najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2018./2019. godine prema deklariranim količina – hibrid Pajdaš (deklarirano 427.885 kg sjemena kukuruza PAJDAŠ od ukupno deklariranih 3.554.323,95  kg  sjemena kukuruza u RH -zastupljenost 12%)

  • Poljoprivrednom institutu Osijek za najrašireniju sortu ozimog ječma u Republici Hrvatskoj u 2018./2019. godini – sorta Barun (deklarirano 1.735.675 kg sjemena ozimog ječma BARUN od ukupno deklariranih 7.497.052 kg  ozimog ječma u RH– zastupljenost 23%)

 

    Predavanja su na kongresu održali i Cesar Gonzalez iz Europskog udruženja sjemenara Euroseeds, te  Gerhard Schuon iz CPVO iz Francuske. Govorili su o sjemenarstvu u EU te o zaštiti biljnih sorti na nivou EU.

 

ZAŠTITA BILJNIH SORTI

    Jedna od zanimljivih tema kongresa odnosila se na upravljanje sustavom zaštite biljnih sorti Europske zajednice dodjeljivanjem prava intelektualnog vlasništva za zaštitu novih sorti biljaka s unitarnim učinkom na cijelom području Europske zajednice putem jedinstvenog zahtjeva kroz Ured Zajednice za biljne sorte (CPVO).

    Istaknuto je kroz predavanja i od strane g. Gerhard Schuona iz CPVO-a i doc.dr.sc. Ivane Rukavina iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kako je HAPIH-ov Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo ovlašteni ured od strane CPVO-a za provođenje tehničkog DUS ispitivanja novih sorti ozime pšenice, te ozimog i jarog ječma što je hrvatskim oplemenjivačima vjetar u leđa u postupku za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na području EU.

    Zaključeno je da zaštita biljnih sorti doprinosi sigurnosti hrane i pomaže ispuniti očekivanja potrošača, te je kao poticaj za inovacije ključno da se uzgoj biljaka može suočiti s izazovima kao što su klimatske promjene i hraniti rastuću globalnu populaciju, istovremeno smanjujući utjecaj na okoliš.

    Na kongresu je održan okrugli  stol “Domaće oplemenjivanje i sjemenarstvo ratarskih kultura u globalnim trendovima” koji je moderirao predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske g. Martin Vuković.Kroz predavanja u sklopu Rasadničarstva raspravljano je o stanju u proizvodnji domaćeg sadnog materijala budući da je utvrđen blagi pad u količinama prijavljenog voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala  kao i smanjena proizvodnje sadnica certificirane kategorije u odnosu na prethodnu godinu. Naglašena je važnost daljnje sustavne kontrole kvalitete sadnog materijala te pratiti novosti i izmjene u legislativi iz područja rasadničarstva.

    Tijekom kongresa predstavljena je knjiga Tršlja (Pistacia vera L. ) autora  Prof. dr. sc. Ive Miljkovića.

    Tijekom kongresa sudionici su uz druženje posjetili Vinariju Kabola u Momjanu, uljaru Benvegnu i Agroturizam Radešić u Krasici.

 

ZAKLJUČCI

kongresa Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo, Umag 2019.

 

Sektorsko povezivanje u gospodarstvu

  • Potrebno je intenzivnije povezivanje znanosti i gospodarstva u području oplemenjivanja bilja i sjemenarstva s prerađivačkom i prehrambenom industrijom

 

Zakonodavstvo

  • Harmonizacijom zakonskih propisa potrebno je stvoriti funkcionalan okvir za opstanak sektora sjemenarstva i rasadničarstva

  • Hrvatski oplemenjivači bilja, sjemenari i rasadničari daju apsolutnu potporu upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala

  • Potrebno je donijeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastito proizvedenog reprodukcijskog materijala te pojačati nadzor uporabe takvog materijala

 

Oplemenjivački programi – Konkurentnost

  • Potrebno je podići konkurentnost domaćih oplemenjivačkih programa u segmentima gdje za to ima realne šanse

  • Potrebno je proširiti strukturu oplemenjivačkih i sjemenarskih programa u korist uljarica, krmnog bilja, trava, djetelina povrća i krumpira

  • Hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.

  • Samo ulaganjem u znanje i novim tehnologijama možemo podići razinu kakvoće sjemena i sadnog materijala.

 

Potpore

  • Poticati i dalje specijalizirane znanstvene i stručne skupove te manifestacije

  • Ugrožen opstanak oplemenjivačkih kuća – potrebno veće financiranje oplemenjivačkih programa i razvoja

  • Raditi na razvoju nacionalnog programa stimuliranja sjetve certificiranog sjemena strnih žitarica kakav imamo na soji

 

Općenito

  • Naši oplemenjivači, sjemenari i rasadničari nemjerljivo doprinose podizanju razine biljne proizvodnje u Hrvatskoj, a hrvatsko sjeme nalazi svoje mjesto na zahtjevnom svjetskom tržištu.

  • Svoju neovisnost Hrvatska može zadržati osiguranjem vlastitog sjemena i sadnog materijala.

  • Donijeti nacionalnu strategiju čiji će cilj biti povećanje domaće proizvodnje sjemena i sadnog materijala i time osigurati državnu neovisnost i samodostatnost na tom području

  • Sustav poljoprivredne proizvodnje ugrožen je izostankom nadzora uporabe biljnog reprodukcijskog materijala u sigurnosnom i zdravstvenom smislu

  • Nužno je osigurati daljnji nadzor sjemena kukuruza, soje i uljane repice  proizvedenih iz zemalja gdje se proizvodi GMO sjeme

  • Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka

 

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

i Organizacijskog odbora kongresa

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.

 

 Predsjednik Znanstvenog odbora kongresa

Prof. dr.sc. Zdravko Matotan