14. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO & 8. REGIONALNI DANI SJEMENARA

04.12.2021.
14. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO & 8. REGIONALNI DANI SJEMENARA

14. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO & 8. REGIONALNI DANI SJEMENARA

• program
• Zbornik
• Zlatno sjeme 2021

 

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava u Zadru je od 09.-12. studenog održan 14. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i 8. Regionalni dani sjemenara pod strogim epidemiološkim mjerama.

Skup su u ime organizacijskog odbora pozdravili doc. dr. sc. Josip Haramija predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i doc. dr. sc. Ivana Dugalić predsjednica Znanstvenog odbora kongresa.

U uvodnom dijelu, uspješan rad skupu poželio je prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeka, prof. dr. sc. Krunoslav Zmajić dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, te izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

 

 

Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorio državni  tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak koji je najavio nove modele potpore sektoru sjemenarstva i rasadničarstva.

 

Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

1. Bc Institutu d.d. Zagreb: za hibrid BC 572

„najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2020/2021. god. po proizvedenim i deklariranim količinama (deklarirano 345.834,20  kg sjemena kukuruza Bc 572 od ukupno deklariranih 3.252.484,43 kg  sjemena kukuruza za hrvatsko tržište  –  udio 11 %)

2. Poljoprivrednom institutu Osijek: za soju sortu IKA

najraširenija sorta soje u Republici Hrvatskoj u 2020/2021.god (u 2020/2021.god deklarirano  1.618.260,88    kg sjemena soje IKA  od ukupno deklariranih 11.223.354,14 kg  sjemena soje – udio 14 %)

U sklopu kongresa održan je okrugli stol: „Koliko će novo zakonodavstvo pridonijeti razvoju Sjemenarstva“ koji je moderirao Martin Vuković predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske.

Na kongresu je predstavljena monografija „Jabuka“ autora prof. dr. sc. Ive Miljkovića na gotovo 1000 stranica -vrlo vrijedna i prva hrvatska jedinstvena monografija o kulturi jabuke, izuzetan prilog hrvatskoj poljoprivrednoj, a posebno voćarskoj literaturi.

 

 

 

 

 

 

U zborniku sažetaka četrnaestog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bi­lja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ koji je uredila doc. dr. sc. Ivana Dugalić predsjednica znanstvenog odbora kongresa, tiskani su sažeci 42 znanstvena i stručna rada izlaganih na kongresu.

U sklopu kongresa bila je organizirana i stručna ekskurzija u PZ MasVin u Polači gdje je domaćin g. Rade Bobanović  na osebujan način predstavio svoju proizvodnju maslina i vina uz vođenu degustaciju.

Podaci o sjemenarstvu:

Gotovo 99 % strnih žitarica i soje Hrvatske posijano sjemenom proizvedenim u Hrvatskoj, kukuruza 50%, ali krmnog bilja 17% i uljarica 0%.

U 2021. godini za stručni nadzor za sjemensku proizvodnju HAPIH-u ukupno je prijavljeno 19.736 ha –

povećanje za 2,7 % u odnosu na 2020. godinu i povećanje za 4,5 % u odnosu na 2019. godinu

Sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj kontinuirano raste na više od 19.000 ha, ali zabrinjava pad sjemenske proizvodnje kukuruza i nedovoljne površine pod sjemenskim usjevima povrća, krmnog bilja i uljarica

Od 2017.g. dolazi do oporavka sektora odnosno rasta proizvodnje za 4.093 ha (26,07%) i certificiranih količina sjemena za 16.990 t (28,96%). Novim porastom u 2021.g. za 3.100 t certificirane količine sjemena su na razini koju smo imali prije ulaska u EU.

U Hrvatskoj je certificirano u 2020/21 godini 75.650 tona sjemena, a što je povećanje za  3.112 t u odnosu na 2019/20 odnosno 16.990 t u odnosu na 2016/2017. godinu.

Hrvatska je treća zemlja u EU po certificiranim količinama sjemena soje, šesta po pšenoraži, deveta po ozimoj pšenici i ozimom ječmu, te jedanaesta po kukuruzu.

Samodostatni smo kod sjemena strnih žitarice, soje i lucerne, kod kukuruza zadovoljavamo potrebe za sjemenom 50-60%, a kod biljnih vrsta gdje nemamo selekciju i organiziranu proizvodnju uvozimo sjeme (povrće, krmno bilje…).

Proizvodnja sjemena u RH pokazala se ključnom u vrijeme krize, a proizvođačima je osigurano sjeme visoke kvalitete ozime pšenice, jarog ječma, kukuruza, soje… po realnim i znatno nižim cijenama u odnosu na sjeme iz uvoza.

Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala u vrijednosti od 80 milijuna USD dok izvozi 30 milijuna USD. U izvozu prevladavaju žitarice, osobito kukuruz, dok se uvoze gotovo sve kulture.

Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja kao što je krmno bilje, suncokret, šećerna repa, krumpir i  povrće.

U izvozu dominira sjeme žitarica osobito kukuruza, koji postiže značajne izvozne rezultate

 

SAŽETAK I ZAKLJUČCI

Na ovogodišnjem kongresu nastavljena je tradicija i kontinuitet održavanja ovoga značajnog skupa koji okuplja cjelokupni sektor oplemenjivanja bilja te sjemenarske i rasadničarske proizvodnje, a sve integrirano s regionalnim danima sjemenara.

U sekciji oplemenjivanja bilja i sjemenarstva ratarskih kultura dominirale su tri grupe tema:

1. Zeleni plan i europska poljoprivredna politika te njihov utjecaj na hrvatsku industriju sjemena
2. Novodoneseni Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, novi propisi u biljnom zdravstvu
3. Prezentacije znanstvenih i stručnih radova s dostignućima oplemenjivača, sjemenara i rasadničara

Ad 1) Zeleni plan i europska poljoprivredna politika te njihov utjecaj na hrvatsku industriju sjemena

Zeleni plan podrazumijeva osnovne ciljeve koji podrazumijevaju do 2030.:

• redukciju uporabe pesticida za 50%,
• redukciju uporabe mikrobioloških preparata za 50%,
• redukciju uporabe gnojiva za 20% te
• povećanje organske poljoprivrede na 25% od ukupne poljoprivrede.

U ovome dijelu prezentirani su rezultati analiza i studija koje je provelo Europsko sjemenarsko udruženje -Euroseeds o tome kako će Zeleni plan utjecati na sjemenarski sektor u Europi. Prema ovim analizama vidi se da će većina ciljeva Zelenog plana zahtijevati značajne prilagodbe sektora sjemenarstva – poglavito u dijelu:

• prilagodbe oplemenjivačkih programa zacrtanim ciljevima Zelenog plana,
• prilagodbe brojnim zabranama i ukidanjima postojećih rješenja koja u dogledno vrijeme neće biti dostupna u poljoprivrednoj proizvodnji – sredstva za zaštitu bilja.

Vezano na ovaj dio ukratko se može zaključiti sljedeće:

• Sustavi poljoprivredne proizvodnje – bez obzira na orijentaciju – uvijek se oslanjaju na kultivare s dobrim gospodarskim svojstvima i na visokokvalitetno sjeme.
• Da bi sektor sjemenarstva mogao ispuniti „Zeleni plan”, potrebni su pravi alati i okviri – Zadaća politike.
• Oplemenjivanje ipak ne može učiniti sve:
  • pristup rješenjima za tretiranje sjemena ili zaštitu usjeva pesticidima i dalje je ključni doprinos zaštiti biljne proizvodnje.
• Istraživanje i inovacije, koje promiče EU, trebale bi biti pravilno potpomognute drugim relevantnim politikama EU-a, uključujući cijeli lanac vrijednosti.

Osim europskih tema poseban naglasak dan je na pregled stanja u domaćem sektoru sjemenarstva te aktualnim izazovima koji stoje pred svim dionicima u nadolazećem razdoblju.

U ovome dijelu dane su kvalitetne statistike i konkretni podaci HAPIH-a, ali i komentar sjemenarske industrije Hrvatske iz kojeg je razvidno da domaće sjemenarstvo bilježi pozitivne trendove u zadnjih nekoliko sezona, ali da još uvijek nije na razini prije ulaska Hrvatske u EU. Posebno se ističe napredak  u segmentima strnih žitarica i soje gdje imamo konstantni porast proizvodnje. Potvrđeno je da je udio domaćeg sjemena u zadovoljavanju potreba za sjemenom kod najznačajnijih ratarskih kultura na razini od 62% s time da je pokrivenost kod žitarica i soje na razini od gotovo 100%, a na kukuruzu na oko 50%. Ovakvim rezultatom možemo biti zadovoljni, ali još uvijek postoji prostor za napredak u nekim drugim segmentima (krmno bilje, uljarice, …).

Nažalost, ono što nas mora zabrinuti jest činjenica da sjemenska proizvodnja kukuruza kao najznačajnije kultura u RH te sjemenska proizvodnja koja sama po sebi donosi najveću dodanu vrijednost konstantno pada iz sezone u sezonu te nam gotovo prijeti gašenje ove proizvodnje. Poslan je apel da se učini sve u domaćoj regulativi kako do ovoga ne bi došlo.

Ad 2) Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, novi propisi u biljnom zdravstvu

Predstavnici Ministarstva prezentirali su novosti koje donosi novi Zakon koji stupa na snagu s početkom 2022. s posebnim naglaskom na dijelove koji su u javnosti izazvali najviše rasprava – Sjeme s vlastitog gospodarstva, dorada sjemena, itd.

Iza ove prezentacije razvila se dinamična rasprava kroz „okrugli stol“, a zaključak je da nam predstoji duže razdoblje u kojemu će se morati pojasniti sve eventualne nejasnoće ili dvoumljenja kroz donošenje ili modificiranje brojnih podzakonskih propisa kako bi došli do primjenjivog i harmoničnog okvira u kojemu ćemo svi djelovati. Za ovo će trebati vremena i kvalitetne komunikacije svih dionika sustava.

Osim o novome Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja značajno je spomenuti i prezentacije novina koje su na snazi u biljnom zdravstvu. Tako smo dobili upute za postupanje u proizvodnji kultura koje zahtijevaju biljnu putovnicu i vrijedne informacije u upisu u Upisnik specijaliziranih subjekata.

Ad 3) Znanstveni i stručni radovi

Prezentiran je  značajan broj aktualnih znanstvenih i stručnih radova i rezultata koji su nam pokazali da domaći istraživači i stručnjaci rade vrlo vrijedan posao. Radovi iz oplemenjivanja bilja pokazali su živu aktivnost na najvažnijim kulturama (žitarice, kukuruz, soja, suncokret, …) gdje se vidi i težnja i uspjeh biti ukorak sa svjetskim trendovima i dostignućima u oplemenjivanju bilja, kao i aktivnosti vezane za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH

Stručni radovi koji se bave ili ispitivanjem kultivara ili tehnološkim rješenjima u sjemenarstvu i rasadničarstvu  pokazali su zanimljive i korisne rezultate široko primjenjive u poljoprivrednoj praksi te na korist svima koji žele saznati više o nekom sortimentu, uzgoju pojedine kulture ili ekonomici pojedine proizvodnje. Radovi su obuhvatili opet najznačajnije kulture – strne žitarice, kukuruz i uljarice te voćarstvo i vinogradarstvo.

Zaključci:

• Ovogodišnji kongres pravo je osvježenje u ovoj neobičnoj pandemijskoj situaciji, a svojim sadržajem i organizacijom zavrijedio je posebnu pohvalu za ustrajnost na kontinuitetu održavanja .
• Svi sudionici, kojih se okupilo u zavidnom broju s obzirom na situaciju, imali su prilike čuti aktualne informacije važne za industriju sjemena od strane relevantnih predavača ili predstavnika Institucija.
• Poseban značaj ima i uvid u znanstveni i stručni rad naših oplemenjivača bilja i stručnjaka agronoma.
• Zadovoljstvo je vidjeti da se aktivnosti vezane za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih izvora nastavljaju u kontinuitetu u novom programskom razdoblju kroz usvojen Nacionalni program.
• Hrvatska ima relativno visoko zadovoljenje potreba za sjemenom iz vlastite proizvodnje (62%), a posebno se ističu najznačajnije ratarske kulture – žitarice, soja, kukuruz.
• Potrebno je strukturnim i kontinuiranim mjerama osigurati stabilnost i rast sektora sjemenarstva i ubuduće, a posebno u dijelu sjemenske proizvodnje kukuruza te kultura kod kojih imamo značajniju nedostatnost vlastite proizvodnje (krmno bilje, povrće, uljarice).
• Istaknuta je važnost Programa podizanja kvalitete matičnih nasada kontinentalnih i mediteranskih voćnih vrsta s ciljem daljnje potpore održavanju postojećih, ali i podizanju novih vinove loze. Hrvatska je bogata autohtonim sortimentom vinove loze koji se dominantno nalazi u proizvodnji sadnog materijala te je isti potrebno umnožiti za razvoj hrvatskog vinogradarstva.
• Zaustavljen je višegodišnji negativni trend rasadničarske proizvodnje.
• Vrlo je važno da u predstojećem razdoblju Ministarstvo u kvalitetnom dijalogu s dionicima cijeloga sustava iznjedri cijeli niz podzakonskih propisa kako bi novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja bio što primjenjiviji i životan u praksi. Ovo će biti zahtjevan proces u kojemu svatko od sudionika mora dati svoj doprinos zajedničkom cilju – efikasnoj kompletu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i pripadajućih propisa.
• Za samodostatnost u proizvodnji sjemena i sadnog materijala treba unaprijediti sustav potpora u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva i u sustavu očuvanja biljnih genetskih izvora,
• Kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta sektorski prioriteti sjemenarstvu i rasadničarstvu
• Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka
• Svjetska gospodarska kriza uzrokovana pojavom pandemije korona virusa pokazala je kolika je važnost održive poljoprivredne proizvodnje kao i njena samodostatnost

Doc. dr. sc. Josip Haramija

Doc. dr. sc Ivana Dugalić

Kristijan Puškarić, dipl. ing. agr.