O društvu

Cilj HAD-a je promicanje, unapređivanje poljoprivredne struke i znanosti u svim njezinim područjima rada postizanja optimalnog gospodarskog razvitka, blagostanja i sigurnosti.

Povijest društva

Hrvatsko agronomsko društvo slijednik je Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva kojeg su 3. veljače 1841. godine utemeljili biskup Juraj Haulik, Dragutin Rakovec, grof Laval Nugent i Nikola Zdenčaj. Osnivačka skupština društva kojoj je prisustvovalo 147 članova održana je 24. studenog 1841. godine na kojoj je za predsjednika izabran biskup Juraj Haulik, a za tajnike poljoprivredni stručnjak i umirovljeni pruski kapetan Karl Klinggräf te književnik Dragutin Rakovec. Osnovni cilj društva bio je razvoj i unapređenje poljodjelstva. U svrhu unapređenja poljodjelstva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osniva svoje podružnice u većim općinskim mjestima i već iduće godine nakon osnivanja 26. siječnja 1842. pokreće časopis Gospodarski list koji i danas izlazi. Prvi urednik Gospodarskog lista bio je tajnik Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva Dragutin Rakovec, sin upravitelja biskupskog imanja Vugrovec. Odlukom društva 17. ožujka 1845. godine osniva se Gospodarski zavod na Ksaveru u Zagrebu na kojem se osposobljavaju seoski mladići u vrtlarstvu, voćarstvu, pčelarstvu i svilarstvu. Ukidanjem kmetstva 1848. godine počinju se stvarati veleposjednička imanja za čije je vođenje bilo nužno obrazovati stručnjake. Na skupštini društva 1853. godine kojom je predsjedao ban Josip Jelačić pokreće se inicijativa za osnivanjem gospodarske škole koja se ostvaruje otvaranjem Kraljevskog gospodarsko-šumarskog učilište u Križevcima 19. rujna 1860. godine. Učilište kao dvogodišnja srednja i trogodišnja niža gospodarska škola postalo je značajno središte kulturnog i intelektualnog života Hrvatske te obrazovanja seoskih gospodara i voditelja vlastelinskih posjeda. Inicijativom podružnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Osijeku osnovane 1875. godine u Osijeku je 1916. godine osnovan Agrikulturno kemijski zavod iz kojeg se je razvio današnji Poljoprivredni institut. U Zagrebu je pak svesrdnim zalaganjem Otona Frangeša 26. rujna 1919. utemeljen Gospodarsko-šumarski fakultet, a prof. dr.. Oton Frangeš jedan je od 35 utemeljitelja i prvi predsjednik Udruženja agronoma osnovanog 17. veljače 1924. godine u Zagrebu. Dvije godine od utemeljenja udruženje ima 106 članova, a krajem 1927. godine 155. Na drugoj skupštini udruženja održanoj 17. i 18. lipnja 1928 godine donesena je odluka o pokretanju glasila Gospodarska smotra čiji je prvi svezak tiskan naredne godine, a izlazi danas pod nazivom Poljoprivredna znanstvena smotra. Udruženje 1930. godine pokreće izlaženje i časopisa Agronomski glasnik koji i danas izlazi.

1940. godine u Zagrebu se osniva Hrvatsko agronomsko društvo za čijeg je predsjednika izabran prof. dr. Nikola Šerman. Društvo je imalo 89 članova, no zbog ratnih je prilika prestalo djelovati već iduće godine. Nakon II svjetskog rata 21. svibnja 1950. godine osnovano je Društvo agronoma Narodne Republike Hrvatske koje je kasnije preimenovano u Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara. Uspostavom neovisne Republike Hrvatske 1991. godine savez ponovo mijenja ime u Hrvatsko agronomsko društvo koje djeluje kao udruženje područnih agronomskih društava i strukovnih udruženja agronoma Hrvatske.

Hrvatsko agronomsko društvo danas

Djelovanje Hrvatskog agronomskog društva temeljem odluke Sabora agronoma Republike Hrvatske održanog 28.ožujka 2002. godine, usklađeno je sa Zakonom o udrugama i djeluje kao savez područnih agronomskih društava i strukovnih udruženja agronoma registriranih pri nadležnim tijelima državne uprave.

Naziv Saveza je HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO, a skraćeni naziv je HAD. Engleski naziv je CROATIAN SOCIETY OF AGRONOMISTS.

Sjedište HAD-a je u Zagrebu, Berislavićeva 6/I. HAD djeluje na području Republike Hrvatske.