15. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

15. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO


 

Izvješće

  1.  MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava u Zadru je od  08. – 11. studenog održan 15. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Skup su u ime organizacijskog odbora pozdravili doc. dr. sc. Josip Haramija predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa te doc. dr. sc. Ivana Dugalić predsjednica Znanstvenog odbora kongresa.

Uspješan rad kongresa poželio je prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, te izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorio državni  tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak koji je najavio nove modele potpore sektoru sjemenarstva i rasadničarstva.

                                                           

Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

  1. Bc Institutu d.d. Zagreb: za najrašireniju sortu pšenoraži u Hrvatskoj : BC Goran

(U 2021./22. certificirano 925.225  kg sjemena pšenoraži Bc Goran od ukupno certificiranih    1.823.375   kg  sjemena pšenoraži u RH –  udio 51 %)

  1. Poljoprivrednom institutu Osijek: za najrašireniju sortu pšenice u Hrvatskoj: Kraljica

(u 2021./2022. god. certificirano   9.601.150  kg sjemena pšenice KRALJICA  od ukupno certificiranih 39.973.664 kg  sjemena pšenice – udio  24 % )

U sklopu kongresa održana su dva okrugla stola.

S obzirom na novo programsko razdoblje 2023. – 2027. ovogodišnji okrugli stol organiziran je na temu: Potpore sektoru sjemenarstva i rasadničarstva

Drugi okrugli stol održan je uz sekciju rasadničarstvo: Izazovi klimatskih promjena na proizvodni sortiment jabuka u Republici Hrvatskoj.

                                       

U zborniku sažetaka petnaestog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bi­lja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ tiskani su sažeci 37 znanstvena i stručna rada izlaganih na kongresu.

Tijekom petnaest godina održavanja kongresa prezentirano je 577 znanstveno-stručnih radova te je sudjelovalo više od 2230 znanstvenika i stručnjaka kao autori i koautori istih. Prvi Kongres je održan 2007. godine u Osijeku, te potom u Šibeniku, Sv. Martinu na Muri, Umagu te posljednjih godina u Zadru.

Nizom plena­rnih izlaganja pokrivena je provedba i novosti iz zakonodavstva u sjemenarstvu i rasadničarstvu te stanju na tržištu sjemena i sadnog materijala. Također naglasak je dan uz priznavanje sorti i na oplemenjivačko pravo u RH, nadalje na prva iskustva u izobrazbi rasadničara i sjemenara za izdavanje biljnih putovica, kao i predstavljanje pilot modela on-farm očuvanja i upravljanja. U okviru sekcije oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo te sekcije rasadničarstvo naši najznačajniji oplemenjivači prikazali su najnovija istraživanja u selekciji i pokusima s novim sortama i hibridi­ma poljoprivrednih kultura.

U 2022. g. dorađeno je 40 različitih biljnih vrsta sa ukupno 73.873 tona sjemena.
U odnosu na prošlu godinu certificirano  je 1.777 t manje sjemena (2,30 %), ali je veća ukupna sjemenska proizvodnja za 741 ha.

Ova godina najbolja je po proizvodnim površinama sjemenskih usjeva u zadnjih 8 godina.
Najveće ukupne količine certificiranog  sjemena su žitarice 83,57 % (strne žitarice 92,42 % i kukuruz 7,58 %), industrijsko bilje 15,26 % (soja 99,25 % i ostale vrste 0,75 %), krmno bilje 0,66 % (stočni grašak 65,97 %, lucerna 22,06 % i ostale vrste 11,97 %) i povrće 0,51 % (krumpir 98,16 % i ostale vrste 1,84 %).

          

Na kongresu su prezentirane informacije:

–  da je proizvedeno sjeme domaće selekcije čuvar cijene sjemena jer je povoljnije od sjemena iz uvoza.

–  cijena sjemenskog kukuruza domaće selekcije na tržištu bila je oko 35 EUR/25 MK, a uvezeno 55-60 EUR/25 MK.

–  kod domaćeg sjemena soje cijena je iznosila 1,13 EUR/ kg, a uvezenog 1,66 EUR/kg.

Hrvatska je druga zemlja u EU po sjemenskoj proizvodnji soje, šesta po pšenoraži, deveta po ozimoj pšenici i ozimom ječmu, te jedanaesta po kukuruzu.

Od 1. siječnja 2022. godine HAPIH- Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo preuzeo je vođenje upisnika dobavljača i uzorkivača sjemena. Do 02.10.2022.g. u upisniku dobavljača upisano je 499 dobavljača i 61 uzorkivača sjemena.

Sjemenska proizvodnja u 2022. g. odvija se kod 346 proizvođača (204 OPG).

U zadnjih pet godina bilježimo rast proizvodnje sjemena za 3.288 ha; u odnosu na 2021 povećanje sjemenske proizvodnje iznosi 3,75 %,

Proizvodnju voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2021. godini za stručni nadzor Centru za sjemenarstvo i rasadaničarstvo prijavilo je 58 voćnih rasadnika i 13 loznih rasadnika. Ukupno je prijavljeno 4.706.472 komada voćnih sadnica i 1.909.903 komada loznih cijepova, što je na razini proizvodnje kao i pret­hodne, 2020. godine, sa blagim porastom proizvodnje voćnih sadnica. Ukupno je u proizvodnji 35 voćnih vrsta i 72 sorte vinove loze.

U strukturi proizvodnje voćnih sadnica najviše su zastupljeni lijeska sa 38 % i jabuka sa 25 %, a zatim maslina (5,50 %), šljiva (4 %), trešnja (3,50 %), agrumi (3%), kruška (2,50 %) i druge. Od ukupne proizvedene količine voćnih sadnica 9 % su sadnice certificirane kategorije, dok je od ukupne proizvedene količine loznih cijepova certificiranih 42 %.

Najza­stupljenije vinske sorte vinove loze u proizvodnji su Graševina (20 %), Plavac mali (7 %), Pošip (6,5 %) i druge.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede prezentirali su stanje potpora sjemenarstvu i rasadničarstvu sa mogućnostima potpora u novom programskom razdoblju ZPP 2023.-2027. gdje je uključena i sjemenska proizvodnja kultura koje se nedovoljno proizvode u RH.

Kroz Program potpore proizvođačima sjemenskog kukuruza zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu pružena  je financijska pomoć proizvođačima sjemenskog kukuruza koji su se našli pogođeni krizom izazvanom ratom u Ukrajini. Programi potpore sektoru sjemenarstva trebaju se pripremati i realizirati na način da će stvoriti uvjete za primjenu novih tehnologija i sa ciljem da će povećati proizvodnju i certificiranje sjemena  u Hrvatskoj. Za samodostatnost u proizvodnji sjemena i sadnog materijala treba unaprijediti sustav potpora u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva i u sustavu očuvanja biljnih genetskih izvora. Kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta sektorski prioriteti bi trebali biti  sjemenarstvo i rasadničarstvo, uz voćarstvo, povrćarstvo i stočarstvo. Sjeme je prvi i jedan od najvažnijih inputa u proizvodnji. Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena  kukuruza, industrijskog i  krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka, za hrvatske potrebe, a i za izvoz. Treba stvoriti uvjete da strane sjemenske kompanije vrate organizaciju proizvodnje i dorade sjemena u Hrvatsku.

Nažalost, ono što nas mora zabrinuti jest činjenica da sjemenska proizvodnja kukuruza kao najznačajnije kulture u RH koja sama po sebi donosi najveću dodanu vrijednost, konstantno pada iz sezone u sezonu. Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja na snazi je od početka 2022. godine. U tijeku je donošenje brojnih podzakonskih propisa kako bi došli do primjenjivog i harmoničnog okvira u kojemu ćemo svi djelovati.

Proizvodnja i certificiranje sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme Covida-19 krize te rata u Ukrajini jer je proizvođačima osigurano sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu na sjeme iz uvoza čime je osigurana sjetva i prehrambena neovisnost stanovništva kod najzastupljenijih kultura.

                                   

U sklopu kongresa bio je organiziran obilazak poljoprivrednih potencijala Zadarske županije.

Sudionici su obišli hidroponsku proizvodnju povrća, Vrtni centar Baković u Sv. Filipu i Jakovu, proizvodnju povrća u Eko Biograd plus d.o.o. , Maškovića Han te Uljaru Mate Ivas  u Pakoštanima.

Vinarija Karaba u Pakoštanima vlasnika  Šime Kurtova priredila je degustaciju  i druženje za sudionike kongresa.

                   

Doc. dr. sc. Josip Haramija

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

ZAKLJUČCI

  • Petnaesti jubilarni međunarodni kongres “Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo” zajednički su organizirali Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko sjemenarsko udruženje Euroseeds uz suorganizaciju svih značajnih znanstvenih i stručnih institucija iz sektora poljoprivrede pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Hrvatske gospodarske komore.
  • Održan je okrugli stol kao redovni sadržaj Kongresa te obzirom na novo programsko razdolje 2023. – 2027. ovogodišnji okrugli je bio na temu: Potpore sektoru sjemenarstva i rasadničarstva.
  • U zborniku sažetaka petnaestog jubilarnog međunarodnog kongresa “Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo” tiskani su sažeci 37 znanstvenih i stručnih radova izlaganih na Kongresu koji su odraz znanja, stručnosti, rada i volje sudionika Kongresa i njihov doprinos znanosti i struke razvoju sjemenarstva i rasadničarstva osobito u okviru Hrvatske i zemalja regije.
  • Novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja primjenjuje se od 1. siječnja 2022. godine. Vlada Republike Hrvatske je u 2022. godini usvojila i tri programa iz područja sjemenarstva i rasadničarstva čija je primjena u tijeku. Programom sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO) za razdoblje od 2022. do 2024. godine osigurava se dostatnost sigurne i kvalitetne sirovine za domaću stočarsku i peradarsku proizvodnju, razvoj sjemenarstva soje u Republici Hrvatskoj, poticanje izvoza sjemena soje, kao i osnaživanje domaćih oplemenjivačkih programa soje. Kroz Program potpore proizvođačima sjemenskog kukuruza zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu pruža se financijska pomoć proizvođačima sjemenskog kukuruza koji su se našli pogođeni krizom izazvanom ratom u Ukrajini.
  • Programom potpore za istraživanja utjecaja različitih tehnologija i agrotehničkih mjera na održavanje matičnih nasada visokih kategorija provode se istraživanja optimalne zaštite, rezidbe i gnojidbe kako bi se poboljšala i povećala produkcijsku sposobnost u proizvodnji plemki, odnosno pupova domaćeg reprodukcijskog voćnog sadnog materijala agruma, jezgričavog, koštičavog i lupinastog voća, a samim time potiče se i proizvodnja domaćeg sadnog materijala visokih kategorija.
  • Od ulaska u EU do 2017. godine dolazi do smanjenja broja sorti u postupku priznavanja za 22,23 %, proizvodnji sjemena za 34,22 % i ukupno certificiranih količina sjemena za 23,17 %. Od 2017. godine do danas dolazi do postupnog oporavka sektora odnosno rasta broja sorti u postupku priznavanja za 24,11 %, proizvodnje sjemena za 26,16 % i certificiranih količina sjemena za 25,86 %.
  • Prema iznesenim podacima za 2021. g. u strukturi proizvodnje voćnih sadnica najviše su zastupljeni lijeska sa 38 % i jabuka sa 25 %, a zatim maslina (5,50 %), šljiva (4 %), trešnja (3,50 %), agrumi ( 3%), kruška (2,50 %) i druge. Od ukupne proizvedene količine voćnih sadnica 9 % su sadnice certificirane kategorije, dok je od ukupne proizvedene količine loznih cijepova certificiranih 42 %. Najzastupljenije vinske sorte vinove loze u proizvodnji su Graševina(20 %), Plavac mali(7 %), Pošip (6,5 %) i druge.
  • Ove godine na kongresu je također bio naglasak na oplemenjivačko pravo u R. Hrvatskoj. Od početka uspostave zakonskog okvira u RH je zaprimljeno 113 zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava za 9 biljnih vrsta. Za 67 biljnih sorti je dodijeljeno oplemenjivačko pravo među kojima je najzastupljenija ozima pšenica sa 32 sorte te ozimi ječam sa 27 sorti. Stjecanje oplemenjivačkog prava daje nositelju ekskluzivno pravo da proizvodi za prodaju i da prodaje reproduktivni materijal zaštićene sorte. Sustav zaštite biljnih sorti kroz korištenje oplemenjivačkog prava daje inicijativu oplemenjivačima, potiče investiranje u stvaranje novih linija, poljoprivrednim proizvođačima omogućava pristup velikom broju novih biljnih sorti, a potrošačima kvalitetniji proizvod. Sustav zaštite također omogućava hrvatskim proizvođačima i oplemenjivačima ravnopravan položaj u odnosu na strane oplemenjivačke programe i pristup stranom tržištu
  • Na kongresu je predstavljen i model on – farm očuvanja i upravljanja kojim ne pokrenuta aktivnost on farm očuvanja i upravljanja u okviru Nacionalnog programa očuvanja i održive uporaba biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatsko To je poseban oblik in situ očuvanja biljnih genetskih izvora na razini poljoprivrednog gospodarstva. Vrijeme provedbe pilot modela je 2022. – 2024. godine. Za svaku godinu se formira Lista dostupnog genetskog materijala sa brojem uzoraka / vrećica i količinom po uzorku / vrećici (broj zrna, grama i dr.). Resursi za distribuciju sjemena prema  korisnicima su ograničeni te kako bi sjeme bilo što pravednije raspodijeljeno svaki korisnik može naručiti samo jednu vrećicu svake primke i najviše 10 različitih primki iz genbanke te tijekom siječnja i veljače 2023. godine isti će biti dostupni za proljetnu sjetvu 2023.

Doc. dr. sc. Josip Haramija

Doc. dr. sc Ivana Dugalić

Kristijan Puškarić, dipl. ing. agr.