11.11.2024.
17. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO
Izvještaj
U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucija u području poljoprivrede te resornih ministarstava u Opatiji je 05. do 08. studenoga održan 17. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.
Kongres su u ime organizacijskog odbora pozdravili doc. dr. sc. Josip Haramija predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa, doc. dr. sc. Ivana Dugalić predsjednica Znanstvenog odbora kongresa, Prof. dr. sc. Vlado Guberac-rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić v.d. ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Marijana Petir- predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva otvorio državni tajnik Tugomir Majdak koji je naglasio kontinuiranu potporu Ministarstva poljoprivrede sektoru sjemenarstva i rasadničarstva
Na kongresu je sudjelovalo oko 150 sudionika.
Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:
- Bc Institutu d.d. Zagreb: za najrašireniji hibrid kukuruza po proizvodenim i certificiranim količinama sjemena u Republici Hrvatskoj: hibrid Pajdaš
- Poljoprivrednom institutu Osijek: za najrašireniju sortu pšenice u Republici Hrvatskoj: sorta KRALJICA
U prvom dijelu plenarnih izlaganja predstavljena je industrija sjemena ratarskog bilja u Hrvatskoj, pregled hrvatskog sjemenarstva u EU u brojkama u razdoblju 2020. – 2023. godine. Kao uvod u okrugli stol na temu “Certificirano/vlastito sjeme – teorija i praksa” prethodilo je izlaganje o certifikacijskoj shemi sjemena u Švedskoj. Moderator je bio Martin Vuković, a panelisti Tugomir Majdak državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koji je otvorio raspravu zatim Ivica Ikić predsjednik uprave Bc Instituta dd i Jože Jerič iz GIZ Semenarstvo Slovenije.
U zborniku sažetaka šesnaestog međunarodnog kongresa Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo tiskani su sažeci 34 znanstvena i stručna rada izlaganih na kongresu.
Agronomska struka snažno potiče i promovira uporabu certificiranog sjemena, jer imamo kontinuitet kvalitete i zdravstvene ispravnosti od polja do stola.
Potreba je boljeg nadzora uporabe vlastitog reprodukcijskog materijala te je posebno potreba poticanja uporabe certificiranog sjemena prepoznata u nekima od velikih poljoprivrednih zemalja Unije – mi se od te prakse odmičemo.
Kod biljnih vrsta gdje je razvijena domaća selekcija samodostatni smo kod sjemena (strne žitarice, soja, lucerna, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe do 60%).
Ne možemo biti zadovoljni činjenicom da nam je proizvodnja sjemena kukuruza značajno pala, da uvozimo četiri petine sjemena krmnog bilja ili devet desetina sjemena povrća ili da nam je proizvodnja sjemena kukuruza u stalnom padu ili da smo posve ovisni o uvozu sjemena suncokreta ili šećerne repe – značajnih ratarskih kultura.
Proizvodnja i certificiranje sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme Covid-19 krize te rata u Ukrajini jer je proizvođačima osigurano sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu na sjeme iz uvoza čime je osigurana sjetva i prehrambena neovisnost stanovništva kod najzastupljenijih kultura.
Za samodostatnost u proizvodnji sjemena i sadnog materijala treba unaprijediti sustav potpora u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva i u sustavu očuvanja biljnih genetskih izvora. Kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta sektorski prioriteti bi trebali više biti sjemenarstvo i rasadničarstvo, uz voćarstvo, povrćarstvo i stočarstvo.
Treba pozdraviti uvođenje Proizvodno vezanih potpora za sjeme.
Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena kukuruza, industrijskog i krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka, za hrvatske potrebe, a i za izvoz.
Zahvaljujemo svim suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima koji su na bilo koji način pridonijeli održavanju ovog Kongresa.
