6. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJA BILJA, SJEMENARSTVA I RASADNIČARSTVA

30.11.2013.
6. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJA BILJA, SJEMENARSTVA I RASADNIČARSTVA

6. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJA BILJA, SJEMENARSTVA  I RASADNIČARSTVA,

Plant breeding, seed and nursery production, održan je od 06. do 08. studenog 2013. godine u Svetom Martinu na Muri

• program
• zbornik 
• zlatno sjeme 

izvještaj

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava od 6 – 8. studenog  u Svetom Martinu na Muri održan je međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Kongres je ispred pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorila zamjenica  ministra poljoprivrede Snježana Španjol.

U uvodnom dijelu uspješan rad skupu  zaželjeli su prof.  dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i načelnik Općine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec. U plenarnim izlaganjima o europskim perspektivama oplemenjivanja bilja u Hrvatskoj predavanje je imao prof. dr. sc. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a o hrvatskom rasadničarstvu nakon pristupa Republike Hrvatske EU govorio je dipl. inž. Krunoslav Dugalić, predsjednik Hrvatske udruge rasadničara, dok je novosti u zakonodavstvu na području sjemenarstva i rasadničarstva predstavio dipl. inž. Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede.

Hrvatska agronomska znanost i struka uočava problem smanjivanje biološke raznolikosti nestajanjem brojnih domaćih tradicijskih sorti pa je na kongresu organiziran okrugli stol o očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih izvora gdje se raspravljalo o nedavno usvojenom Nacionalnom programu očuvanja i održivog korištenja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu Republike Hrvatske, Nacionalnoj banci biljnih gena te o hrvatskim čuvanim sortama povrća.

Tijekom rasprave naglašena je potreba očuvanje starih sorti poljoprivrednog bilja njihovim održivim korištenjem, a što je ostvarivo potporama mjera ruralnog razvoja za njihov upis na sortnu listu, njihovo održavanje, reprodukciju sjemena i proizvodnju.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestala je važiti Nacionalna sortna lista na kojoj se nalazila upisana većina domaćih i udomaćenih sorti povrća. Samo jedan manji dio tih sorti (13 sorti) protekle je dvije godine upisan na važeću Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte čime im je omogućena proizvodnja i promet sjemenom na području Republike Hrvatske, dok je ostalima koje nisu na listi, a nema ih ni na zajedničkom katalogu sorti EU ta mogućnost uskraćena što predstavlja velik problem prometnicima  sjemenom. Zbog toga je nužno što prije za poznate domaće sorte pokrenuti postupke njihovog uvođenja na sortnu listu, a za stare strane sorte poznate našim uzgajivačima napraviti službenu listu sinonima s našim imenima i omogućiti prodaju njihovog sjemena na području RH.

Postojećim pravilnikom čuvanim je sortama dozvoljena proizvodnja na ograničenim površinama i trženje njihovog sjemena u težinski ograničenim pakiranjima samo na području Hrvatske što za neke vrste u našim proizvodnim uvjetima nije prihvatljivo pa bi pravilnik trebalo mijenjati. Isto tako u Pravilniku o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja predviđene potpore za „izvorne i zaštićene vrste i kultivare poljoprivrednog bilja“ su neprovedive, jer je predviđeno korištenje deklariranog (certificiranog) reprodukcijskog materijala kojeg nema na tržištu.

Agronomska struka daje apsolutnu potporu upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala jer je to najjeftiniji način ostvarivanja prinosa sorti i hibrida visokog potencijala rodnosti.

Hrvatsko agronomsko društvo izdavač je 5 znanstvenih časopisa među kojima i  specijaliziranog znanstvenog časopisa Sjemenarstvo. Časopisima je prvi put od postojanja, ove godine uskraćena financijska potpora Ministarstva znanosti pa je u nastojanju da se održati kontinuitet izlaženja zatražena potpora Ministarstva poljoprivrede i drugih institucija.

U raspravi je naglašena potreba za osnivanjem Hrvatske agronomske komore predviđene izmjenama  Zakona o poljoprivredi 2012. godine kao samostalne i neovisne strukovne organizacije. Zatraženo je žurno pokretanje procedure oko donošenja Zakona  o Hrvatskoj agronomskoj komori koja bi čuvala ugled, čast i prava ovlaštenih agronoma (svojih članova).

Na kongresu su prezentirana 47 znanstvena, pregledna i stručna rada u kojima je prikazan dosadašnji uspješan rad na stvaranju novih sorti i hibrida poljoprivrednog bilja te analizirano stanje u sjemenarstvu i rasadničarstvu. Iz prezentiranih radova razvidno je da unatoč određenim problemima i poteškoćama hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.

Cjelovita izlaganja sa ovog kongresa  biti će objavljena u narednim brojevima časopisa Sjemenarstvo.

I ove godine najuspješnijim proizvođačima sjemena u protekloj godini Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ .

U kategoriji najraširenija sorta tritikala u Republici Hrvatskoj u 2012/2013. godini priznanje je dobio Bc Institut d.d. Zagreb za sortu  Bc Goran čijeg je sjemena deklarirano 330.900 kg, što je 53% tržnog udjela Republike Hrvatske. U kategoriji najraširenije sorta pšenice u Republici Hrvatskoj u 2012/2013. godini priznanje jedodijeljeno Poljoprivrednom institutu Osijek za sortu Srpanjka   čijeg je sjemena deklarirano 15.679.325  kg sjemene, što je 34% tržnog udjela.

U kategoriji najrašireniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2012/2013. godini priznanje je dobio Pioneer sjeme d.o.o. Zagreb  za hibrid PR37Y12 čijeg je sjemena deklarirano 312.840 kg što je tržni udjel od 6 %.

U 2013. godini površine zasnovanih sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj povećane su za 4,3 % u odnosu na 2012., odnosno 12,5 % u odnosu na 2011. godinu. Ukupno su u nadzoru sjemenske proizvodnje zastupljene bile 33 biljne vrste, odnosno 329 sorti i hibrida. Od sveukupno za stručni nadzor prijavljenih površina sjemenske proizvodnje žitarice su zauzimale 57,9 %. Najzastupljenija je bila pšenica s 47,9 %, kukuruz s 19,6 %, ječam 8,2 % te ostale žitarice s 1,7 %. Sjeme povrća u 2012. godini proizvodilo se samo na 28 ha  i to blitve 13,2 ha, graška 1,8 ha, graha 6,9 ha,  paprike 1,7 ha, kupusa 1,6 ha te ostalo 3,9 ha. Najveći broj vrsta uvezenog sjemena odnosi se na povrće i krmno bilje. U 2012. godini uvezeno je 7.200 t sjemenskog krumpira i 1.350 t lučice. Od ukupno 38 biljnih vrsta čije je sjeme proizvedeno u Hrvatskoj izvezeno je sjeme 16 vrsta u količini nešto većoj od 10.500 tona, od čega najviše pšenice 4.977 t, ječma 814 t, hibridnog kukuruza 3.411 t, suncokreta 1.068 t, soje 133 t i lucerne 14 t. Posebno je značajan izvoz sjemena suncokreta u europske zemlje kao što su Austrija, Italija, Francuska, Rumunjska i Mađarska.  Sjeme jednolinijskih hibrida kukuruza izvozilo se po cijeni od 3.049 $/toni, a uvozilo po 4.238 $/t, a sjeme suncokreta se izvozilo po cijeni 2.859 $/t a uvozilo po 13.588 $/t. Ukupna vrijednost sjemena izvezenog i prodanog na inozemnom tržištu u 2012. godini bila je 17 milj. $, a uvezenog oko 35 milj. $. Iako Hrvatska ima potencijala za ekološku proizvodnju sjemena ona nije zaživjela jer još nema izgrađen regulatorni okvir i nisu  izgrađeni potrebni kapaciteti. Na hrvatskom tržištu sjemena ulaskom Hrvatske u EU dogodile su se značajne promjene. Omogućen je slobodan promet roba i usluga unutar zemalja članica EU što  dovodi do pojednostavljenja i smanjenja administriranja na tržištu sjemena te dovodi do povećanja konkurentnosti. U Hrvatskoj kao i u ostalim članicama EU primjenjuju se propisi i standardi EU, a za  druga tržišta u primjeni će ostati OECD propisi i standardi. Brisana je Nacionalna sortna lista, a u primjeni je ostala Hrvatska sortna lista i  Zajednički katalog sorti EU.

U sektoru rasadičarstva došlo je do značajnog smanjenja proizvodnje voćnog sadnog materijala s 4,7 mil. kom 2009. god. na 3,1 mil. kom 2012. godine te smanjenje proizvodnje loznih cijepova s 7,1 mil. 2009. god. na 2,7 mil. 2012 godine. Rasadničari teško dolaze u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta, ograničena im je mogućnost korištenja pretpristupnih fondova, cijene usluga nadzora su previsoke i često  višestruko više nego u okruženju, obilna je administracija, legislativa kontrole je stroža od EPPO protokola, potpore su neadekvatne te je prisutna neizvozna orijentacija.

Na skupu su donijeti sljedeći zaključci:

• Hrvatskoj je potreban nacionalni program sjemenarstva kojim bi se osiguralo kvalitetno sjeme za domaće potrebe i izvoz.
• Hrvatska mora provesti sustav zaštite  i održavanje svojih biljnih genetskih resursa.
• Hrvatska ima velikih potencijala u ekološkom sjemenarstvu koje još u Hrvatskoj nije zaživjelo.
• U Hrvatskoj postoji infrastruktura i iskustvo te mnoge svjetske kompanije proizvode visoko kvalitetno sjeme u Hrvatskoj  i plasiraju ga po cijelom svijetu što treba i dalje razvijati.
• Hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.
• Samo znanjem i novim tehnologijama može se podići razina kakvoće sjemena i sadnog materijala.
• Hrvatski oplemenjivači bilja, sjemenari i rasadničari nemjerljivo doprinose podizanju razine biljne proizvodnje u Hrvatskoj, a hrvatsko sjeme nalazi svoje mjesto na zahtjevnom svjetskom tržištu.
• Svoju neovisnost Hrvatska može zadržati osiguranjem svojeg sjemena i sadnog materijala
• Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala. te se zalažu za prioritete kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta subjektima koji se bave sjemenarstvom i rasadičarstvom
• U Hrvatskoj je potrebno pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena posebice sjemena povrća i krmnog bilja.
• Potrebno je propisati minimalne parametre kakvoće sjemena cvijeća jer se na tržištu često nalazi sjeme loše uporabne vrijednosti.
• Potrebno je pojačati nadzor sortne čistoće uvoznog sjemena i sadnog materijala.
• Potrebno je izgraditi regulatorni okvir za ekološku proizvodnju sjemena.
• Nužno je sačuvati hrvatske biljne genetske izvore,  utvrditi popis domaćih autohtonih sorti i ekopopulacija, napraviti njihov opis i upis na listu čuvanih sorti Republike Hrvatske.
• Potrebno je ponovo osigurati proračunska sredstva i pokrenuti aktivnosti prikupljanja starih domaćih sorti i ekopopulacija poljoprivrednog bilja za trajnu pohranu u Nacionalnoj banci biljnih gena.
• Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemenskog krumpira i lučice luka.
• Kako bi se povećala konkurentnost na zajedničkom EU tržištu nužno je smanjiti troškove priznavanja novih sorata, održavanja, stručnog nadzora i certificiranja sjemena.
• Kod izrade novih propisa treba težiti funkcionalnom sustavu certificiranja sjemena kako bi sjeme proizvedeno u Hrvatskoj bilo što kvalitetnije i cjenovno što konkurentnije.
• Nužno je osigurati sredstva te izraditi programe poticanja natapanja sjemenskih usjeva kako bi se osigurali visoki i stabilni prinosi te visoka kakvoća sjemena.
• Potrebno se izboriti za indirektne potpore sektoru sjemenarstva kroz sufinanciranje certifikacije sjemena i sadnog materijala, sufinanciranje opreme za natapanje, proizvodnju i doradu sjemena.
• Kroz mjere ruralnog razvoja nužno je pronaći efikasan model potpora održavanju i proizvodnji sjemena domaćih sorti i ekopopulacija povrća i krmnog bilja kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje.

Tijekom stručne ekskurzije sudionici skupa obišli su rasadnik sadnog materijala ukrasnog drveća i grmlja Iva u Štefancu, modernu ULO hladnjaču za čuvanje i pakiranje jabuka PZ Čakovec, podrum Agromeđimurja d.d. u Štrigovi te zajedničko druženje nastavili Martinjskom zabavom uz ceremonijal krštenja mošta u dvorcu Terbotz na Železnoj Gori.