7. međunarodni kongres OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO i 2. REGINALNI DANI SJEMENARA

30.11.2014.
7. međunarodni kongres OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO i 2. REGINALNI DANI SJEMENARA

7. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO i 2. REGIONALNI DANI SJEMENARA,

Plant breeding, seed and nursery production and  2. Regional worshop of central and south east European seed producers

održan je u Svetom Martinu na Muri  od 05. do 07. 11. 2014.

• program
• zbornik 

Izvještaj 

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava od 5. – 7. studenog 2014. god. u Svetom Martinu na Muri održan je 7. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Nakon prošlogodišnjeg 1. Sjemenarskog dana regije u Novom Sadu, Hrvatska je prihvatila domaćinstvo te su se u sklopu kongresa održavali 2. Regionalni dani sjemenara zemalja južne i jugoistočne Europe. U uvodnom dijelu uspješan rad skupu zaželio je prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Kongres je ispred pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorila pomoćnica ministra poljoprivrede Božica Rukavina.

       

Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“: Bc Institutu d.d. Zagreb: u kategoriji  najraširenija sorta tritikala u Republici Hrvatskoj u 2013/2014. godini sorta Bc GORAN, (od deklariranih 1.183.700 kg sjemena tritikala sorta BC Goran je deklarirana u količini 774.325 kg -65% udjela na tržištu Hrvatske), Poljoprivrednom institutu Osijek: u kategoriji  najraširenija sorta  soje u Republici Hrvatskoj u 2013/2014. godini, sorta IKA (od deklariranih 5.246.325 kg sjemena soje sorta Ika je deklarirana u količini 1.411.475   kg – 27 % udjela na tržištu Hrvatske)

U plenarnim izlaganjima dr.sc. Branimir Šimić govorio je o Hrvatskoj proizvodnji sjemena jučer, danas i sutra, dr.sc. Svetlana Balešević-Tubić generalni sekretar Semenske asocijacije Srbije o stanju  sjemenarstva u Republici Srbiji, Elena Petrescu  o stanju  i organizaciji sektora sjemenarstva u Rumunjskoj, dr.sc. Dane Bošev iznio je novosti o stanju poljoprivrede i sjemenarstva u Republici Makedoniji, mr. Jože Jerič govorio je o stanju i organizaciji sektora sjemenarstva u Republici Sloveniji, a  Giuseppe Tumedei je prezentirao proizvodnju sjemena povrća u Italiji koja 70 % sjemena povrća izvozi.

Novosti u zakonodavstvu u području sjemenarstva i rasadničarstva predstavio je Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede koji navodi da je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju započelo  aktivno sudje­lovanje i odlučivanje hrvatskih predstavnika u procesima pripreme i donošenja propisa iz područja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala.

U nadležnim tijelima EU još uvijek je u tijeku rasprava i izrada nacrta Ured­be o poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu, koja će zamijeniti postojeće marketinške direktive Europske unije o proizvodnji i stavljanju na tržište poljo­privrednog reprodukcijskog materijala.

Predstavnici sjemenarskih asocijacija i Ministarstava poljoprivrede Italije, Rumunjske, Srbije, Makedonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske prezentirali su stanje i organizaciju sektora sjemenarstva te zakonsku regulativu certificiranja i trženja sjemena.

U sklopu kongresa održali su se i Drugi regionalni dani sjemenara na kojima su predstavnici država Jugoistočne Europe raspravljali o aspektima moguće suradnje i povezivanja na području oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasad­ničarstva što je neophodno za opstanak i razvoj sektora u uvjetima otvorenog europskog tržišta i izuzetno jake konkurencije dobro organiziranih sustava.

Hrvatska agronomska struka je uočila problem različitih sortnih listi u državama okruženja, problem priznavanja i zaštite  sorti poljoprivrednog bilja, a zalaže se za veću upotrebu certificiranog sjemena te je na kongresu  organizirala okrugli stol o Zaštiti sorti poljoprivrednog bilja i certifikaciji sjemena.

Rasadničari su se između ostalog upoznali sa mjerama ruralnog razvoja koje su izazov za hrvatske rasadničare.

Najjeftiniji način povećanja prinosa u biljnoj proizvodnji je korištenje kvalitetnog sjemena sa visokim potencijalom rodnosti.

Hrvatsko agronomsko društvo – krovna organizacija hrvatske agronomske struke, se izborila  i sada se u saborskoj proceduri nalazi Zakon o  Hrvatskoj agronomskoj komori (HAK) kao samostalnoj i neovisnoj strukovnoj organizaciji s javnim ovlastima, koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih agronoma (svojih članova).

Na kongresu su prezentirana 56 znanstvena, pregledna i stručna rada u kojima je prikazan dosadašnji uspješan rad na stvaranju novih sorti i hibrida poljoprivrednog bilja te analizirano stanje u sjemenarstvu i rasadničarstvu. Iz prezentiranih radova razvidno je da unatoč određenim problemima i poteškoćama hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU. Prezentiran je selekcijski rad i u državama u okruženju, čiji sortiment zauzima velike površine u svijetu.

Cjelovita izlaganja sa ovog kongresa biti će objavljena u narednim brojevima časopisa Sjemenarstvo.

Ovaj znanstveno stručni skup je usmjeren prvenstveno razmjeni iskustva i stjecanju saznanja o najnovijem sortimentu, aktualnim propisima, te promicanju proizvodnje visoko kvalitetnog  sjemena i sadnog materijala.

U zborniku sažetaka sedmog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bi­lja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“  tiskani su sažeci 56 znanstvenih i stručnih radova izlaganih na kongresu. Ovaj skup daje značajan doprinos znanosti i struke u razvo­ju hrvatskog sjemenarstva i rasadničarstva.

Agronomska struka daje apsolutnu potporu upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala jer je to najjeftiniji način ostvarivanja visokog potencijala rodnosti novih sorti i hibrida.

Hrvatsko agronomsko društvo izdavač je 5 znanstvenih časopisa među kojima i specijaliziranog znanstvenog časopisa Sjemenarstvo, kojima je prvi put od postojanja ove godine uskraćena financijska potporu Ministarstva znanosti pa je u nastojanju da se održati kontinuitet izlaženja zatražena potpora Ministarstva poljoprivrede.

Prednosti hrvatskog sjemenarstva su više od 130 godina oplemenjivanja i proizvodnje sjemena, odlični pedološki i klimatski uvjeti proizvodnje  sjemena, proizvodnja sjemena bez genestkih modifikacija (GMO free), dobri doradbeni i skladišni kapaciteti, odgovarajuća znanstvena potpora. U Hrvatskoj imamo dostatnu proizvodnju sjemena pšenice, ječma, kukuruza i soje, a uvozi se  sjeme šećerne repe, suncokreta, lucerne, trava i povrća.

U 2014. godini površine zasnovanih sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj smanjene su za 8 % u odnosu na 2013. godinu.

Sjemenske žitarice su bile posijane na 12.828 ha, sjemenski kukuruz na 4.675 ha, sjeme industrijskog bilja na 3.160 ha, sjeme krmnog bilja na 830 ha, sjeme povrća i krumpira na 174 ha.

Žalosti činjenica da je u 2014.god. posađeno 58 ha sjemenskog krumpira, a što je najmanja proizvodnja do sada Republici Hrvatskoj. Postojeću tradiciju u proizvodnji uz kvalitetnu strategiju i poticanje sjemenske proizvodnje krumpira trebali bi iskoristiti i biti jedan od većih proizvođača  u okruženju.

Veseli činjenica da je gotovo sva hrvatska proizvodnja duhana na 5500 ha bazirana na sortimentu stvorenom u Republici Hrvatskoj.

Na hrvatskom tržištu sjemena ulaskom Hrvatske u EU dogodile su se značajne promjene. Omogućen je slobodan promet roba i usluga unutar zemalja članica EU što dovodi do pojednostavljenja i smanjenja administriranja na tržištu sjemena te dovodi do povećanja konkurentnosti. U Hrvatskoj kao i u ostalim članicama EU primjenjuju se propisi i standardi EU, a za druga tržišta u primjeni će ostati OECD propisi i standardi. Brisana je Nacionalna sortna lista, a u primjeni je ostala Hrvatska sortna lista i Zajednički katalog sorti EU.

Iako Hrvatska ima potencijala za ekološku proizvodnju sjemena ona nije zaživjela jer još nema izgrađen regulatorni okvir i nisu izgrađeni potrebni kapaciteti.

 

 

 

 

Zaključci sa 7. međunarodnog kongresa OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO i 2. REGINALNIH DANA SJEMENARA:

 

• Skrenuta je pažnja na problem sve veće upotrebe necertificiranog sjemena

• Potreba zajedničkog nastupa sjemenara regije južne i jugoistočne Europe u prijedlogu projekata u unapređenju sjemenarstva prema EU i ESA-i.
• Potpora u stvaranje sjemenarskih asocijacija u Makedoniji, Bosni i Hecegovini i dr.
• Potreba češćih operativnih sastanaka predstavnika sjemenarskih asocijacija regije južne i jugoistočne Europe.
• Hrvatska i Slovenska asocijacija sjemenara će dati potporu zemljama jugoistočne Europe u usklađenju zakonodavnog okvira sa EU normama
• Ministarstvo poljoprivrede treba pronaći model što veće upotrebe certificiranog sjemena:

– žitarica radi sprečavanja širenja tilettia spp

– soje radi velike opasnosti od širenja GMO soje u proizvodnji u Hrvatskoj radi sjetve necertificiranog sjemena soje u graničnom području uz BIH i Republiku Srbiju gdje su zatečene znatne površine GMO soje u proizvodnji.

• Ako želimo soju u proizvodnji bez GMO-a trebamo sijati certificirano sjeme soje GMO-free
• Hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.
• Svoju neovisnost svaka država može zadržati osiguranjem svojeg sjemena i sadnog materijala
• Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala u sustavu potpora
• Formirati listu preporučenih sorti -Preporučena sortna lista
• U Hrvatskoj je potrebno pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena posebice sjemena povrća i krmnog bilja, provesti nadzor nestručnih „dorada“ tavanuša te nadzor sjetve „tavanuše“ prema Naredbi o suzbijanju Tilletia sp.
• Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemenskog krumpira i lučice luka.
• Kroz mjere ruralnog razvoja nužno je pronaći efikasan model potpora održavanju i proizvodnji sjemena domaćih sorti i ekopopulacija povrća i krmnog bilja kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje.
• Ministarstvo znanosti i Ministarstvo poljoprivrede trebaju dati financijsku potporu za izdavanje znanstvenih časopisa pa i časopisa „Sjemenarstvo“.

 

Tijekom stručne ekskurzije sudionici skupa obišli su crkvu sv. Jeronima u Štrigovi, Rasadnik Žižek d.o.o. i podrume Borisa Novaka,  te su zajedničko druženje nastavili Martinjskom zabavom uz ceremonijal krštenja mošta u dvorcu Terbotz u Železnoj Gori.

Domaćin 3. Regionalnih dana sjemenara u 2015. godini bila bi GIZ Semenarstvo Slovenije, koji će se održati u koordinaciji s 8. Međunarodnim kongresom Oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva od 11. do 13. studenog 2015. god. u Svetom Martinu na Muri.

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

i Organizacijskog odbora kongresa

Dr. sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.

Predsjednik Znanstvenog odbora kongresa

                  Prof. dr. sc. Zdravko Matotan