21.12.2015.
Čuvajmo okoliš pravilnom primjenom pesticida
ČUVAJMO OKOLIŠ PRAVILNOM PRIMJENOM PESTICIDA
Ciljevi edukacije o pravilnoj primjeni pesticida na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu su:
- Očuvanje okoliša i očuvanje krajobraza prirodnih vrijednosti ruralnih područja
- omogućiti višu razinu standarda gospodarstva
- poticati diverzifikaciju
- omogućiti vrednovanje vještina i znanja članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
- doprinijeti očuvanju ruralnog područja
- omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima korištenje sredstava potpore iz EARFD-a u razdoblju 2014.-2020.
- ustrojiti registar OPG-a, uspostaviti sustav praćenja i kontrole
Očekivani rezultati
Integrirana zaštita bilja je metoda suzbijanja štetnika, uzročnika bolesti i korova koja primjenjuje sve raspoložive mjere zaštite bilja opravdane s ekonomskog, ekološkog i toksikološkog stajališta. U integriranoj zaštiti bilja nastoje se iskoristiti sve prednosti određenog agroekosustava, a pri ocjenistanja koriste se pragovi štetnosti. Mjere koje se primjenjuju moraju:
- osigurati potpuni razvoj usjeva,
- populaciju štetnih organizama držati na razini ispod kritičnog broja
- očuvati prirodne neprijatelje
- smanjiti opasnost pojave rezistentnosti/otpornosti na sredstvo za zaštitu bilja
- smanjiti količinu sredstava za zaštitu bilja,
- smanjiti opasnost za djelatnike koji rade sa sredstvima za zaštitu bilja,
- smanjiti opasnost za ljude, životinje i okoliš.
U integriranoj zaštiti bilja određuju se mjere, načini i vrijeme suzbijanja samo za gospodarski važne štetnike, uzročnike bolesti ili korove, temeljene isključivo na prognozi pojave i širenja u nasadu ili usjevu. Ovakav pristup danas nazivamo održivi, a sustav proizvodnje održiva proizvodnja ili još bolje rečeno, održivo gospodarenje. Takav, integrirani pristup zaštiti bilja, sve se više širi jer omogućuje gospodarski i ekološki najprihvatljiviju primjenu sredstava za zaštitu bilja.
Preventivne mjere zaštite bilja su sve agrotehničke mjere koje neizravno utječu na smanjenje pojave štetnika, uzročnika bolesti i korova. Najvažnije preventivne mjere zaštite bilja su:
- korištenje certificiranog sjemena i sadnog materijala,
- uzgoj otpornih ili tolerantnih sorti prilagođenih lokalnim agroekološkim uvjetima
- obvezan četveropoljni plodored za ratarske i povrćarske usjeve,
- uvođenje u plodored usjeve za zelenu gnojidbu i međuusjeve
- gnojidba na osnovi podataka kemijske analize tla i potrebe kulture obrade tla prilagođeni zahtjevima kulture,
- sjetva u optimalnom roku sjetve i preporučenom sklopu
Zaključci
- Nesavjesnim ponašanjem prema okolišu tijekom dugog vremenskog razdoblja, širenjem poljoprivrednih površina zbog rastućih potreba za proizvodnjom hrane, intenziviranjem proizvodnje, povećanjem količine sredstava za zaštitu bilja i mnogi drugi čimbenici utjecali su na onečišćenje prirodnih resursa koji imaju izravan utjecaj na zdravlje ljudi, kakvoću življenja, biljni i životinjski svijet. Utjecaj poljoprivrede na okoliš očituje se u onečišćenju zraka, tla i vode.
- Putovi onečišćenja okoliša sredstvima za zaštitu bilja su mnogobrojni. Tlo, zrak i vodni okoliš mogu biti izloženi izravnom i neizravnom onečišćenju primjenom sredstava za zaštitu bilja. Neizravno onečišćenje okoliša sredstvima za zaštitu bilja uzrokovano je zanošenjem (drift) tijekom primjene po vjetrovitom vremenu, ispiranjem kroz profil tla, površinskim odnošenjem oborinama s kosih i erozivnih površina, drenažom (otjecanjem), isparavanjem, adsorpcijom, sedimentacijom, hidrolizom, fotolizom, biološkom razgradnjom i dr.
- Primjenom herbicida na tlo izravno dolazi do onečišćenja tla, a ispiranjem na lakim i pjeskovitim tlima dolazi do onečišćenja podzemnih voda. Onečišćenje može nastati i ako se sredstvo za zaštitu bilja primijeni u blizini površinskih voda, a ne pridržava se ograničenja udaljenosti navedenih na etiketi i uputi za uporabu. Fizikalno kemijska svojstva, brzina razgradnje ili okretljivost u tlu, uvelike utječu na raspodjelu sredstava za zaštitu bilja u okolišu. Aktivne tvari koje su lako topljive u vodi predstavljaju veći rizik za vode (rizik je tim veći ako su sklone ispiranju ili ako se slabo vežu za čestice tla), a aktivne tvari koje se jako vežu na tlo predstavljaju rizik za organizme u tlu i kulture u plodoredu.
- S ciljem daljnjeg smanjenja rizika za zdravlje ljudi i životinja te zaštite okoliša od onečišćenja, Hrvatsko agronomsko društvo je održalo ovu radionicu.