30.11.2009.
HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE
MEĐUNARODNI ZNANSTVENO STRUČNI SKUP HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE, Croatian plant breeding, seed and nursery production and European integration
30. rujan do 02. listopad 2009. godine, Šibenik
- program
- zbornik
- zlatno sjeme
- izvještaj o održanom skupu
Međunarodni znanstveno stručni skup „HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE“, održan je u Šibeniku, od 30. rujna do 2. listopada 2009. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.
Bilo je prisutno oko 100 eminentnih stručnjaka iz tog područja. Skup je bio usmjeren prvenstveno razmjeni iskustva i stjecanju saznanja o najnovijem sortimentu, aktualnim propisima, te predstavljanju proizvodnje visoko kvalitetnog hrvatskog sjemena i sadnog materijala. Samo znanjem i novim tehnologijama može se podići razina kakvoće sjemena i sadnog materijala.
Oplemenjivači, sjemenari i rasadničari nemjerljivo doprinose podizanju razine biljne proizvodnje u Hrvatskoj, a hrvatsko sjeme nalazi svoje mjesto na zahtjevnom svjetskom tržištu.
U 31 znanstvenom i stručnom izlaganju dat je prikaz dosadašnjeg uspješnog rada na stvaranju novih sorata te presjek stanja sjemenarstva i rasadničarstva iz čega se može zaključiti kako hrvatsko sjeme i sadni materijal može konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.
Pored navedenog održani su referati s temom usklađenja naših propisa u poljoprivredi sa zakonodavnim okvirom Europske unije.
Na skupu su dodijeljena priznanja zaslužnima za unapređenje i razvoj hrvatskog oplemenjivanja, sjemenarstva i rasadničarstva.
Drugi dan skupa organiziran je posjet, stručna ekskurzija masliniku i vinogradu Jadrtovac.
Prezentirano je kako se krš priprema za podizanje novih nasada maslinika, odnosno obilazak već podignutih nasada maslina i vinove loze zasađenih u mljevenom kamenu.
Predstavljeno nam je i seosko domaćinstvo Galjin Dvor u Kruševu kod Primoštena. Galjin dvor je zaštićen spomenik kulturne baštine od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Prema mišljenju znanstvene i stručne javnosti zaključeno je da će se skup održati i iduće godine.
Prilažemo zaključak sekcije za rasadničarstvo, Prof. dr. sc. Ivana Pejića:
- Na sekciji „rasadničarstvo“ bilo je nazočno oko 25 sudionika među kojima je bilo predstavnika proizvođača sadnog materijala, stručnih i znanstvenih institucija, te tijela državne uprave;
- Prezentirani radovi pokazali su da u Hrvatskoj postoje istraživanja koja se bave introdukcijom i valorizacijom najnovijih podloga i sorata voćaka, te istraživanja vezana uz klonsku selekciju vinove loze i voćaka;
- Iz izlaganja i rasprave proističe da je za unapređenje voćarstva i vinogradarstva nužno povećati kvalitetu sadnog materijala, a što je moguće stručnom introdukcijom najnovijih svjetskih selekcija, kao i klonskom selekcijom autohtonih sorata;
- U Hrvatskoj nekoliko rasadničara ispunjava uvjete za proizvodnju certificiranog sadnog materijala, tj. ima vlastite certificirane matičnjake podloga i plemki, ali za sada samo za strane sorte. Kako u strukturi hrvatskog vinogradarstva i vinarstva značajnu ulogu igraju autohtone sorte, hitno je i nužno stvoriti pretpostavke za proizvodnju certificiranog sadnog materijala (s plavom etiketom) autohtonih sorata;
- Stvorene su sve bitne pretpostavke za realizaciju ovog cilja, tj. znanstvene institucije otpočele su klonsku selekciju najvažnijih autohtonih sorti vinove loze i mnogim slučajevima istu privele u završnu fazu, dok je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijek, kao ovlaštena institucija za postupak certifikacije, osposobljen za provedbu ovog postupka;
- Ključni problem buduće proizvodnje certificiranog sadnog materijala autohtonih i drugih sorata potrebnih za hrvatsko vinogradarstvo i voćarstvo je održavanje matičnjaka visokih kategorija sadnog materijala (predosnovni i osnovni). Kako klonsku selekciju provode znanstvene institucije, potrebno je osigurati sredstva i subjekt koji će gospodariti s matičnim materijalom proisteklim iz ovog postupka.
Predsjednik
Hrvatskog agronomskog društva
Dr. sc. Josip Haramija