20.11.2026.
U Opatiji uspješno održan 19. međunarodni kongres „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“
U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva (HAD) i Europskog sjemenarskog udruženja (Euroseeds), od 10. do 13. studenoga u opatijskom hotelu Admiral uspješno je održan 19. međunarodni kongres „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“. Skup je okupio oko 150 domaćih i inozemnih znanstvenika, oplemenjivača, proizvođača te predstavnika državnih i europskih institucija koji su tijekom četiri dana rada kroz 33 stručna i znanstvena izlaganja raspravljali o budućnosti biljne proizvodnje, novom europskom zakonodavnom okviru, očuvanju genetskih resursa i prehrambenoj samodostatnosti Hrvatske.
Kongres je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore te Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. Sudionike su pozdravili predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednica Znanstvenog odbora doc. dr. sc. Ivana Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Hrvoje Hefer, mag. ing. bil. te prorektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac.
Sjeme kao dio nacionalne genetske baštine i poljoprivredne suverenosti
Uz pozdravne riječi državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomira Majdaka, koji je istaknuo kontinuiranu potporu razvoju domaćeg sjemenarstva i rasadničarstva, kongres je otvorila predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Naglasila je kako sjeme nije samo početak poljoprivredne proizvodnje, nego i dio nacionalne genetske baštine te važan preduvjet prehrambene sigurnosti i poljoprivredne suverenosti. Upozorila je pritom na rizike koncentracije prava na biljni genetski materijal u rukama malog broja velikih kompanija te istaknula kako tehnološki napredak mora biti u funkciji razvoja poljoprivrede uz očuvanje bioraznolikosti i hrvatskog opredjeljenja za proizvodnju bez GMO-a.
Dodijeljena priznanja „Zlatno sjeme“ vodećim domaćim oplemenjivačima i dorađivačima
Temeljem službenih podataka HAPIH-a o certificiranim količinama sjemena u sezoni 2025./2026., Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je tradicionalna priznanja „Zlatno sjeme“ za izniman doprinos razvoju hrvatskog sjemenarstva:
- Poljoprivredni institut Osijek nagrađen je u kategoriji najraširenije sorte ozime pšenice u RH za sortu Kraljica (certificirano 4.399.725 kg, odnosno 11,3 % ukupnih količina ozime pšenice).
- Bc Institut d.d. Zagreb dobitnik je priznanja za najrašireniju sortu ozime zobi u RH za sortu Bc Elza (certificirano 356.000 kg, što čini 36,5 % ukupno certificirane ozime zobi).
- RWA Hrvatska d.o.o. nagrađena je kao najveći dorađivač sjemena u RH po ukupno certificiranim količinama s udjelom od 14,20 %.
Rast proizvodnje i značajna pozicija Hrvatske u EU
U plenarnom izlaganju pomoćnika ravnatelja HAPIH-a dr. sc. Gorana Jukića predstavljeni su podaci za razdoblje od 2017. do 2026. koji pokazuju porast broja sorti u postupku priznavanja (11,19 %), certificiranih količina sjemena (5,85 %), izvoza sjemena u treće zemlje prema OECD-u (33,37 %) te sjemenske proizvodnje (15,98 %). U sezoni 2025./2026. certificirano je 72.017 tona sjemena od 26 dorađivača (20 biljnih vrsta i 438 sorti), pri čemu su žitarice činile 86,64 %, a iskorištenost domaćih doradbenih kapaciteta od 114.000 tona iznosila je 63,15 %.
Hrvatska je samodostatna u sjemenu strnih žitarica i soje – gdje zauzima drugo mjesto u EU po proizvodnji sjemenske soje, šesto po ozimom ječmu i osmo po ozimoj pšenici – dok domaća proizvodnja sjemena kukuruza pokriva 50 do 60 posto potreba. Ipak, vanjskotrgovinski deficit u sjemenu i sadnom materijalu od 63,8 milijuna eura u 2025. godini te pad prijavljenih sjemenskih površina (19.386 ha) ukazuju na potrebu za snažnijim ulaganjima. Sudionici su stoga pozitivno ocijenili prihvaćanje prijedloga agronomske struke o uvođenju programa potpore za sjetvu certificiranog sjemena žitarica i soje te nabavu certificiranih sadnica voćnih vrsta i vinove loze.
Nove genomske tehnike i neprocjenjiva vrijednost autohtonih sorti
Središnja tema kongresa bile su nove genomske tehnike (NGT), o kojima je održana panel-rasprava „Nove genomske tehnike – što nas čeka?“ pod moderiranjem Mirte Milas, uz sudjelovanje Marijane Petir, državnog tajnika Tugomira Majdaka i dr. sc. Domagoja Šimića, znanstvenika Poljoprivrednog instituta Osijek i predsjednika Vijeća za GMO. Raspravljalo se o mogućnostima, koristima i rizicima novih tehnologija, pri čemu je upozoreno na potrebu pravodobne pripreme hrvatskih provedbenih i kontrolnih kapaciteta do početka primjene nove europske uredbe 17. srpnja 2028. godine.
Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva doc. dr. sc. Josip Haramija naglasio je stratešku važnost domaćeg znanja, oplemenjivačkih programa i očuvanja starih autohtonih sorti:
„Kako bi se osigurala prehrambena neovisnost Republike Hrvatske, domaće sjemenarstvo mora postati strateški prioritet nacionalne sigurnosti. Hrvatski znanstvenici i oplemenjivači razvijaju genetiku nove generacije u stresnim uvjetima, a sorte stvorene u Hrvatskoj dokazano su otpornije na naše agroklimatske uvjete. Istodobno, stare i čuvane sorte imaju neprocjenjivu genetsku vrijednost i važan su resurs za buduće oplemenjivačke programe, zbog čega je potrebno omogućiti njihovo sustavno održavanje, umnažanje i dostupnost domaćim proizvođačima, u čemu HAPIH, uz postojeću banku biljnih gena, može preuzeti vodeću ulogu.“
Najnovija znanstvena istraživanja i pogled prema jubileju
Kroz specijalizirane sekcije za oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo predstavljeni su rezultati brojnih istraživanja – uključujući osam radova stručnjaka i znanstvenika HAPIH-a iz Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo te Centra za voćarstvo i povrćarstvo – o DUS pokusima, postupcima priznavanja sorti, genotipovima ozime pšenice, čuvanim sortama rajčice te suvremenim metodama u rasadničarstvu voćnog i loznog sadnog materijala (in vitro kulture, biostimulatori, slabobujne podloge). Program je zaključen donošenjem stručnih zaključaka i obilaskom gospodarskih, prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti Istarske županije.
Devetnaesto izdanje kongresa još je jednom potvrdilo važnost povezivanja znanosti, stručnih institucija, proizvođača i donositelja odluka kao ključnog preduvjeta za dugoročnu konkurentnost poljoprivrede. Iduće godine održat će se jubilarno 20. izdanje kongresa, koje će nastaviti okupljati znanost i gospodarstvo s ciljem daljnjeg jačanja i očuvanja domaće poljoprivredne proizvodnje.



