OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO


sa jedanaestog međunarodnog kongresa

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

(Plant breeding, seed and nursery production)

Umag, 07. – 09. studenog 2018. (svi radovi su u PDF formatu)

 

 

   U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava od 07. – 09. studenog 2018. godine u Umagu održan je 11. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo. Na skupu se okupilo oko 150 sudionika.

    Na samom početku, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik organizacijskog odbora kongresa doc. dr. sc. Josip Haramija i predsjednik znanstvenog odbora prof.dr.sc. Zdravko Matotan pozdravili su sudionike.

U uvodnom dijelu, uspješan rad skupu poželio je prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeka, g Dražen Miloloža predstavnik Hrvatske gospodarske komore, g. Jože Jerič predsjednik GIZ Semenarstvo Slovenije.

 Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorio doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić ravnatelj Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo.

Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

  1. Bc Institutu d.d. Zagreb;

u kategoriji najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2017./2018. god. po deklariranim količinama- hibrid Pajdaš

(deklarirano 437.095 kg sjemena od ukupno deklariranih 3.871.043  kg sjemena kukuruza -11%)

  1. Poljoprivrednom institutu Osijek;

u kategoriji  najraširenija sorta  pšenice u Republici Hrvatskoj u 2017./2018. godini – sorta Kraljica

(deklarirano 8.057.600  kg sjemene pšenice sorte Kraljica od ukupno deklariranih 29.195.701 kg  pšenice – 28%)

U sklopu kongresa održana su dva okrugla stola: „Sjetva necertificiranog sjemena-izazov i opasnost“ koji je moderirao Martin Vuković predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske, te u sekciji rasadničarstvo: „Postkontrola rasadničarske proizvodnje-realnost i potreba“ koji je moderirao doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić.

Na skupu bile su prezentirane:

  • perspektive i izazovi hrvatskog i europskog sjemenarstva nakon 2020. godine,
  • novosti u zakonodavstvu u sjemenarstvu i rasadničarstvu Republike Hrvatske i EU
  • novosti u registraciji sredstava za zaštitu bilja za tretiranje sjemena.

Valja istaknuti i sljedeće važne podatke:

  • Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pala je u zadnjih 10 godina sa 27.000 na 15.613 ha u 2017. godini, a u 2018 godini je porasla na 17.000 ha.
  • U 2018. godini za stručni nadzor nad sjemenskim usjevima ukupno je prijavljeno 17.118 ha.
  • Uvećane su površine pod sjemenskim usjevima 9 % u odnosu na 2017. godinu.
  • Ukupno u sjemenskoj proizvodnji zastupljense su 34 biljne vrste, odnosno 335 sorti/hibrida.
  • Udio domaćih selekcija pšenica u razdoblju 2007. – 2018. pao je s 85% na 57%.
  • Udio domaćih selekcija soje u istom razdoblju 2007. – 2018. povećan je sa 56% na 67%.
  • Gotovo 99 % sjemena pšenice, ječma i soje za potrebe sjetve u Hrvatskoj proizvode se u Hrvatskoj, a samo 50% sjemena kukuruza proizvede se u Hrvatskoj.
  • Sjemena krmnog bilja se proizvodi u Hrvatskoj samo 15% hrvatskih potreba, industrijsko bilje 10%, a sjemena uljarica 0%.
  • Proizvodnja sjemena kukuruza u Hrvatskoj smanjila se u zadnjih 10 godina s 5.900 na 1.269 ha u 2017. godini, a u 2018 godini bila je na 1.586 ha.
  • Sjemenske soje je u 2018 godini posijano 5320 ha, a što je  16 % više u odnosu na prošlu godinu.
  • U sezoni 2017/2018 certificirano 9.208 tona sjemena soje, 32,3 % više u odnosu na desetogodišnji prosjek.
  • U zadnjih 10 godina proizvodnja sjemenskog krumpira pala je sa 180 na 33 ha u 2018. godini.
  • Sjemenska proizvodnja povrća u zadnjih 10 godina pala je sa 84 na 13 ha.
  • Također, upotreba certificiranog sjemena pšenice je kroz zadnje četiri godine s 45.800 tona pala na 26.000 tona u 2016 godini, ali su dobri pokazatelji u 2017. i 2018. godini kada je certificirano 28.000 tona sjemenske pšenice.
  • Trend pada uporabe certificiranog sjemena pšenice u 2017. godini je zaustavljen.
  • Upotreba certificiranog sjemena soje proizvedenog u Hrvatskoj je porasla sa 4.215 tona 2012. godine na 9.440 tona u 2017. godini
  • Tritikale ima značajan rast količina certificiranog sjemena: sa 634 tone u 2013. godini do 2.253 tone u 2017. godini.
  • Od domaćih selekcija u ratarskim kulturama je značajan: najraširenija sorta pšenice u Hrvatskoj je Kraljica, trikale Bc Goran, soja Ika, ozimi ječam Barun, pravi pir Bc Vigor, kukuruz Pajdaš i lucerna OS 66.
  • Sjemenskog krumpira uvozimo najviše u povijesti; 8.500 tona, a proizvodi se samo na 33 ha.
  • Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, sjemena suncokreta, sjemena šećerne repe, sjemenskog krumpira, sjemena povrća i ostalo).
  • Proizvodnja voćnog sadnog materijala tijekom zadnjih  godina pala je sa 7 milijuna u 2009. godini na 1,2 milijuna u 2015. god, a u 2016. proizvodnja je porasla na 1,7 mil. Komada, a u 2017 godini na 1,8 mil komada. Značajni je porast sadnog materijala lijeske na gotovo 900.000 kom.
  • Proizvodnja loznih cijepova pala je sa 4,7 milijuna  u 2009. godini na 2,6 milijuna u 2016. godini, ali je u 2017 godini proizvodnja porasla na 3 milijuna komada, a u 2018. god 2,4 milijuna komaada
  • Izazovi u zastupljenosti kultura u uzgoju: u sustavu potpora je u Hrvatskoj oko 253.000 ha površina ekstezivne proizvodnje sa malom dodanom vrijednosti u proizvodnji: 42.000 trave i travolike paše, livade 97.000 ha, krški pašnjaci 70.000 ha, pašnjaci 22.000 ha, ugar 22.000 ha. U Hrvatskoj je površina sjemenskih usjeva cca 17.000ha, a količina proizvedenog sjemena: cca 70.000 tona.
  • Kulture sa većom dodanom vrijednosti koje većinom uvozimo- sjeme, povrće, voće, industrijsko bilje trebale bi zamijeniti ekstenzivne kulture.
  • Zlatna žutica (Flavescence dorée) je trenutačno najopasnija bolest vinove loze u Europi, pa treba pojaačati aktivnosti na sprečanju širenja.

GMO

    I dalje je prisutna opasnost pojave GMO sjemena soje iz susjednih zemalja, pa je potrebna i daljnja kontrola sjemena soje na GMO prije sjetve, a također i u polju uzimanjem uzoraka biljnog materijala u vegetaciji.

    Monitoringom se nastavlja zaštita hrvatskog tržišta i domaće proizvodnje sjemena – od početnih 13 pozitivnih uzoraka na prisutnost GMO u 2015 godini, 3 pozitivna uzorka u 2016. godini, broj pozitivnih inspekcijskih uzoraka na prisutnost GMO sveden je u 2017. i 2018 godini na nulu!

    Hrvatska kroz restriktivni Zakon o GMO koristi sve pravne mogućnosti zabrane i ograničavanja GM reprodukcijskog materijala na svom području: „nulta toleranca”

    Ministarstvo podupire program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost GMO.

    U zborniku sažetaka desetog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bi­lja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ koji je uredio prof. dr. Zdravko Matotan predsjednik znanstvenog odbora kongresa, tiskani su sažeci 46 znanstvenih i stručnih radova izlaganih na kongresu.

    U sklopu kongresa bila je organizirana i stručna ekskurzija u Institut za poljoprivredu i turizam u Poreč, rasadnik Longo u Rovinju, vinariju Ranka Anđelinija u Pazinu, te konobu Bani.

Zaključci kongresa:

  • Kroz mjere ruralnog razvoja nužno je pronaći efikasan model potpora održavanju i proizvodnji sjemena domaćih sorti i ekopopulacija povrća i krmnog bilja kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje
  • Potrebno je učinkovito povezivanje znanosti i gospodarstva u području oplemenjivanja bilja i sjemenarstva
  • Nužna je koordinirana uspostava sustavnog provođenja proizvodnih sortnih pokusa na više lokacija u Republici Hrvatskoj temeljem kojih bi se izradio katalog preporučenih sorti i hibrida koji bi proizvođačima olakšao izbor adekvatnih sorti za određena proizvodna područja
  • Harmonizacijom zakonskih propisa potrebno je stvoriti funkcionalan okvir za opstanak sektora
  • Donijeti nacionalnu strategiju čiji će cilj biti povećanje domaće proizvodnje sjemena i sadnog materijala i time osigurati državnu neovisnost na tom području
  • Potrebno je proširiti strukturu oplemenjivačkih i sjemenarskih programa u korist uljarica, krmnog bilja, trava, djetelina povrća i krumpira
  • Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala
  • Potrebno je donijeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastito proizvedenog reprodukcijskog materijala te provesti nadzor  njegove dorade u skladu s Naredbom o Tilettiji
  • Otkupne cijene pšenice formirati na način da budu stimulativnije za proizvođače kvalitetnijih sorti
  • Sustav poljoprivredne proizvodnje ugrožen je izostankom nadzora uporabe biljnog reprodukcijskog materijala u sigurnosnom i zdravstvenom smislu
  • Nužno je osigurati daljnji nadzor sjemena kukuruza, soje i uljane repice  proizvedenih iz zemalja gdje se proizvodi GMO sjeme
  • Izvidjeti mogućnost ponovnog uvođenja poticaja sjetve certificiranog sjemena pšenice, s posebnim naglaskom na potpore sjetvi sorti viših kvalitativnih razreda
  • Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka
  • Provoditi mjere agrarne politike s ciljem dizanja konkurentnosti sektora voćarstva kroz razvoj proizvođačkih organizacija i poštenih odnosa u lancu proizvođač-veletrgovac-trgovac
  • Usmjeriti sustav potpora u razvoj proizvodnje i prerade, (a  ne u proizvodnju radi potpore koja ne stvara novu vrijednosti- na cca 250000 ha)
  • Potaknuti publiciranje stručnih i znanstvenih radova u hrvatskim časopisima kao nacionalno blago i društvenu odgovornost
  • Promjenom sustava bodovanja prioritete kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati subjektima koji se bave sjemenarstvom i rasadničarstvom
  • Ugrožen opstanak oplemenjivačkih kuća –potrebno veće financiranje oplemnjivačkih programa i razvoja
  • Poticati i dalje specijalizirane znanstvene i stručne skupove te manifestacije
  • Hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.
  • Samo znanjem i novim tehnologijama možemo podići razinu kakvoće sjemena i sadnog materijala.
  • Naši oplemenjivači, sjemenari i rasadničari nemjerljivo doprinose podizanju razine biljne proizvodnje u Hrvatskoj, a hrvatsko sjeme nalazi svoje mjesto na zahtjevnom svjetskom tržištu.
  • Svoju neovisnost Hrvatska može zadržati osiguranjem vlastitog sjemena i sadnog materijala.

 

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

i Organizacijskog odbora kongresa

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.

Predsjednik Znanstvenog odbora kongresa

Prof. dr.sc. Zdravko Matotan