10.11.2017.
10. OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO
sa desetog međunarodnog kongresa
OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO
(Plant breeding, seed and nursery production)
i peti
DANI SJEMENARA
(Regional workshop of central and south east european
seed producers)
Sv. Martin na Muri, 08. – 10. studenog 2017. (svi radovi su u PDF formatu)
U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava od 08. – 10. studenog 2017. godine u Svetom Martinu na Muri održan je 10. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i 5. Regionalni dani sjemenara.
Na samom početku, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik organizacijskog odbora kongresa dr. sc. Josip Haramija i koordinator 5. Regionalnih dana sjemenara Kristijan Puškarić, dipl. ing. pozdravili su sudionike.
U uvodnom dijelu, uspješan rad skupu zaželio je prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeka, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i gosp. Zdravko Tušek, ravnatelj Savjetodavne službe.
Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorila pomoćnica ministra dr.sc. Jelena Đugum.
Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:
- Bc Institutu d.d. Zagreb;
u kategoriji najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2016./2017. god. po deklariranim količinama- hibrid Pajdaš – deklarirano 476.734 kg sjemena
- Poljoprivrednom institutu Osijek;
u kategoriji najraširenija sorta soje u Republici Hrvatskoj u 2016./2017. godini – sorta Ika (deklarirano 2.648.3870 kg sjemena)
U sklopu kongresa međunarodnih dana sjemenara u sekciji sjemenarstvo održana je i panel diskusija pod nazivom: „Novi koncepti dorade i tretiranja sjemena“ te u sekciji rasadničarstvo: „Program podizanja kvalitete matičnih nasada voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj“
Valja istaknuti i sljedeće važne podatke:
Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pala je u zadnjih 10 godina sa 27.000 na 15.613 ha u 2017. godini.
Udio domaćih selekcija pšenica u istom razdoblju 2007. – 2016. pao je s 85% na 60%, a kod ozimog ječma udio domaćih sorti u istom razdoblju porastao je s 80 na 85%.
Proizvodnja sjemena kukuruza u Hrvatskoj smanjila se u zadnjih 10 godina s 5.000 na 1.269 ha u 2017. godini, a sjemenskog krumpira sa 180 na 22 ha u 2017. godini.
Udio domaćih selekcija soje u istom razdoblju 2007. – 2016. povećan je sa 56% na 72%.
Također, upotreba certificiranog sjemena pšenice je kroz zadnje četiri godine s 45.800 tona pala na 26.000 tona u 2016 godini, ali su dobri pokazatelji u 2017. godini kada je certificirano 28.000 tona sjemenske pšenice.
Stopa PDV-a u Hrvatskoj na sjeme i sadni materijal s 25% u 2016. godini smanjena je na 13% u 2017. godini, a što je bilo stimulativno za korištenje certificiranog sjemena i sadnog materijala, pogotovo kod manjih proizvođača koji nisu u sustavu PDV-a. Trend pada uporabe certificiranog sjemena pšenice u 2017. godini je zaustavljen.
Predstavnici Slovenije i Srbije iznijeli su kako je PDV na sjeme u Sloveniji 9,5%, a u Srbiji 10%.
Upotreba certificiranog sjemena soje proizvedenog u Hrvatskoj je porasla sa 4.215 tona 2012. godine na 9.440 tona u 2017. godini.
Tritikale ima značajan rast količina certificiranog sjemena: sa 634 tone u 2013. godini do 2.253 tone u 2017. godini.
U 2017. godini površine zasnovane sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj smanjene su za 19,9% u odnosu na 2016., odnosno 13,1% u odnosu na 2015. godinu.
Smanjena je sjemenska proizvodnja gotovo svih kultura, osim soje, tritikala, konoplje i stočnog graška.
Od domaćih selekcija najraširenija sorta pšenice u Hrvatskoj je Kraljica, trikale Bc Goran, soja Ika, ozimi ječam Barun, pravi pir Bc Vigor, kukuruz Pajdaš i lucerna OS 66.
Sjemenskog krumpira uvozimo najviše u povijesti; 8.500 tona, a proizvodi se samo na 22 ha.
Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala (2016.) u iznosu od 54 milijuna USD dok izvozi 20 milijuna USD. U izvozu prevladavaju žitarice, osobito kukuruz, dok se uvoze gotovo sve kulture.
Najviše se uvozi sjemena i sadnog materijala iz Nizozemske, Italije, Njemačke, Francuske i Austrije, a najviše se izvozi u Austriju, Italiju, Sloveniju, Njemačku, BIH, Kosovo, Srbiju, Mađarsku i dr.
Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, sjemena suncokreta, sjemena šećerne repe, sjemena krumpira, sjemena povrća i ostalo).
U izvozu dominira sjeme žitarica osobito kukuruza, koji postiže značajne izvozne rezultate, a kojeg se u 2016. g izvezlo u vrijednosti 12,5 milijuna USD te I-VII mj. 2017. 8,5 mil USD.
Smanjen je uvoz sjemena i sadnog materijala sa 65 milijuna USD u 2015 godini na 54 milijuna USD u 2016 godini.
Proizvodnja voćnog sadnog materijala tijekom zadnjih godina pala je sa 7 milijuna u 2009. godini na 1,2 milijuna u 2015. god, a u 2016. proizvodnja je porasla na 1,7 mil. komada.
Proizvodnja loznih cijepova pala je sa 4,7 milijuna u 2009. godini na 2,6 milijuna u 2016. godini, ali je u 2017 godini proizvodnja porasla na 3 milijuna komada.
Zlatna žutica (Flavescence dorée) je trenutačno najopasnija bolest vinove loze u Europi.
Dosadašnja iskustva i rezultati dobiveni istraživanjem ove bolesti potvrdili su s visokom sigurnošću da je jedan od načina na koji je ova bolest unesena u Hrvatsku sadnja loznih cijepova porijeklom iz zemalja u kojima je zlatna žutica prisutna već dulje vrijeme. Iskorjenjivanje zlatne žutice zahtijeva energične i drastične fitosanitarne mjere koje se sastoje u krčenju i uništenju zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda te u obveznom suzbijanju vektora-američkog cvrčka.
I dalje je prisutna opasnost pojave GMO sjemena soje iz susjednih zemalja, pa je potrebna i daljnja kontrola sjemena soje na GMO prije sjetve.
U zborniku sažetaka desetog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ i 5. Regionalnih dana sjemenara koji je uredio prof. dr. Zdravko Matotan predsjednik znanstvenog odbora kongresa, tiskani su sažeci 49 znanstvenih i stručnih radova izlaganih na kongresu.
U sklopu kongresa bila je organizirana i stručna ekskurzija te prezentacija pjenušaca Sibon u Štrigovi t koje je predvodio kolega agronom Ivica Pozder.
Korištenje certificiranog sjemena DA, tavanuša NE
- Hrvatska agronomska struka upozorava na štetne posljedice upotrebe necertificiranog sjemena pšenice, te poziva na upotrebu certificiranog čime se povećava proizvodnja i zdravstvena ispravnost pšenice. Upotrebom visokokvalitetnog sjemena povećava se obim proizvodnje i smanjuje uvoz.
- Sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a urod je i do 20 % viši u odnosu na sjetvu s nedeklariranim sjemenom.
- Nedorađeno sjeme je nepoznate čistoće (može sadržavati sjeme drugih vrsta), nepoznate zdravstvena ispravnosti. U tlo se nedorađenim sjemenom može unijeti sjeme neželjenih vrsta (poljoprivrednih i/ili korovnih vrsta) te uzročnici bolesti.
- Prema Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp.(NN 80/13) za sjetvu biljaka domaćina smrdljive snijeti (pšenica, ječam, zob i dr.) obvezna je uporaba certificiranog sjemena.Posjednik bilja obvezan je najmanje godinu dana čuvati deklaracije s ambalaže svakog originalnog pakiranja sjemena. Sjetva vlastitog sjemena biljaka domaćina, dopuštena je iznimno uz uvjet da je u laboratoriju ovlaštenom za ispitivanje sjemena proveden test na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat testa negativan.
- Potvrdu o obavljenom laboratorijskom testiranju na prisutnost spora Tilletia spp. obvezno je čuvati najmanje godinu dana od dana njena izdavanja.
- Kako funkcionira kontrola ®imaju li proizvođači žitarica certifikat sjemena ili potvrdu o ispitivanju zdravstvene ispravnosti kod ovlaštenog laboratorija??
Zaključci kongresa:
- Prepoznati vrijednost inovacija i pomoći oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu
- Podići svijest o vrijednosti domaćeg znanja i rezultata na svim razinama.
- Izraditi publikaciju o doprinosu aktualnog oplemenjivanja bilja gospodarstvu Republike Hrvatske
- Zbog ugroženosti opstanka oplemenjivačkih institucija potrebno je financiranje inovacija, oplemenjivačkih programa i razvoja
- Potrebno je mijenjati strukturu oplemenjivačkih i sjemenarskih programa
- Kroz mjere ruralnog razvoja nužno je pronaći efikasan model potpora održavanju i proizvodnji sjemena domaćih sorti i ekopopulacija povrća i krmnog bilja kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje
- Potrebno je učinkovito povezivanje znanosti i gospodarstva u području oplemenjivanja bilja i sjemenarstva
- Harmonizacijom zakonskih propisa potrebno je stvoriti funkcionalan okvir za opstanak sektora
- Donijeti nacionalnu strategiju čiji će cilj biti povećanje domaće proizvodnje sjemena i sadnog materijala i time osigurati državnu neovisnost na tom području
- Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala
- Potrebno je donijeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastito proizvedenog reprodukcijskog materijala te provesti nadzor njegove doradeu skladu s Naredbom o Tilettiji
- Sustav poljoprivredne proizvodnje ugrožen je izostankom nadzora uporabe biljnog reprodukcijskog materijala u sigurnosnom i zdravstvenom smislu
- U Hrvatskoj je potrebno pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena posebice sjemena povrća i krmnog bilja s aspekta sortnosti
- Nužno je pojačati nadzor sjemena kukuruza, soje i uljane repice proizvedenih iz zemalja gdje se proizvodi GMO sjeme
- Izvidjeti mogućnost ponovnog uvođenja poticaja sjetve certificiranog sjemena pšenice, s posebnim naglaskom na potpore sjetvi sorti viših kvalitativnih razreda
- Stalni pad sjemenske proizvodnje uzrokuje gubitak radnih mjesta i ovisnost o uvozu pa ga svim raspoloživim mjerama treba spriječiti
- Donijeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastitog sjemena – izbjeći bezakonje
- Dopustiti stručnoj javnosti intenzivnije sudjelovanje u kreiranju poljoprivredne politike
- Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemenskog krumpira i lučice luka
- Što prije izdati Rješenja u mjerama ruralnog razvoja te jasno definirati uvjete, opseg i dinamiku njihove provedbe u sektoru voćarstva kroz cijeli vremenski rok kako bi hrvatski rasadničari mogli organizirati rasadničarsku proizvodnju
- Provoditi mjere agrarne politike s ciljem dizanja konkurentnosti sektora voćarstva kroz razvoj proizvođačkih organizacija i poštenih odnosa u lancu proizvođač-veletrgovac-trgovac
- Usmjeriti sustav potpora u razvoj proizvodnje i prerade, (a ne u proizvodnju radi potpore koja ne stvara novu vrijednosti) podizanje nasada pod ekološkim lijeskom i orahom korištenjem certificiranog sadnog materijala
- Potrebno je poticati podizanja matičnih nasada u voćarstvu
- Potaknuti publiciranje stručnih i znanstvenih radova u hrvatskim časopisima kao nacionalno blago i društvenu odgovornost
- Promjenom sustava bodovanja prioritete kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati subjektima koji se bave sjemenarstvom i rasadničarstvom
- Svatko u svome segmentu treba promišljati prvenstveno nacionalni interes
- Jedanaesti, međunarodni kongres Oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva održat će se od 07. – 09. studenog 2018. godine u Hrvatskoj (Istra), a 6. Regionalni dani sjemenara u 2018. godine u Sloveniji.
Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva
i Organizacijskog odbora kongresa
Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.
Predsjednik Znanstvenog odbora kongresa
Prof. dr.sc. Zdravko Matotan
Koordinator 5. reginalnih dana sjemenara:
Kristijan Puškarić, dipl. ing.
