07.12.2020.
OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO
Zaključci
Moramo biti zadovoljni što je u 2020. godini povećana sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj za u odnosu na 2019. godinu 2 %, u odnosu na 2018. godinu 12,5 %, te je povećana za 23 % u odnosu na 2017. godinu.
U četverogodišnjem periodu 2016/2017 – 2019/2020. godine zabilježen je porast certificiranih količina sjemena (HR i OECD) za 24% sa 58.627.439 tona na 72.511.408 tone.
Od 2017. godine do danas količina sjemena koja se izvozi u treće zemlje povećana je za 124 posto odnosno sa 4.311 t na 9.686 t.
Najveće ukupne količine certificiranog sjemena imamo u grupi žitarica 84,5% i industrijskog bilja 14,4%.
U 2020. godini sa količinom certificiranog sjemena približavamo se količinama koje smo imali prije ulaska u EU.
Stanje rasadničarske proizvodnje na razini je prijašnjih godina, te imamo prijavljenih oko četiri milijuna voćnih sadnica i dva milijuna loznih cjepova.
Od 2017. godine do danas zaustavljen je trend smanjenja broja prijavljenih sorata u postupku priznavanja tako imamo 18 do 41 sorti više u postupku priznavanja
Kod svih važnijih kultura oplemenjivanje bilja doprinijelo je 74% u ukupnoj produktivnosti
Bez napretka kroz oplemenjivanje za današnju biljnu proizvodnju u EU bilo bi potrebno dodatnih 18 milijuna hektara
Nove sorte i hibride velikih sjemenskih kompanija motiviraju hrvatske oplemenjivače i sjemenare sve da budu još konkurentniji, efikasniji i produktivniji.
Hrvatska industrija sjemena koja obuhvaća oplemenjivače ratarskog bilja, dorađivače, proizvođače i distributere sjemena svojim angažmanom i požrtvovnošću u svakom svom dijelu uspješno je savladala izazove pandemije i „Covid“ krize koja je pogodila i sektor domaće poljoprivrede u proljeće 2020. godine.
U 2020. godini u proljeće-kada su se zatvorile granice, u situaciji kada je unos/uvoz zakazao, postali smo jako svjesni da je samodostatnost-osnova nacionalne sigurnosti.
Što bi sijali da se nešto ponovno dogodi? Koliko imamo prijelaznih zaliha sjemena?
Hrvatsko sjemenarstvo je -osnova pouzdanog i pravovremenog snabdijevanja sjemena.
Zadaća je hrvatske industrije sjemena nastaviti odgovorno raditi te tržištu i domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji osigurati potrebno sjeme i u vremenu koje dolazi.
Izazovi koji su pred sjemenarima ogledaju se u potrebi zadovoljenja vlastitih potreba za sjemenom najznačajnijih kultura kako bi dosegli najviši mogući stupanj samodostatnosti.
Potrebno se spremiti za još određeno vrijeme posebnog režima rada u uvjetima pandemije, a da se ne ugrozi opstojnost cijele industrije.
Moramo razmišljati i o budućnosti, da bude održiva, ekološki prihvatljiva i bez gladi.
Nalazimo se pred novim proračunskim razdobljem te jasnom vizijom zahtjevne i neizvjesne budućnosti što ustvari znači da smo na svojevrsnoj prekretnici kada svi dijelovi naše industrije proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala moraju posegnuti za određenim promjenama te još jače upregnuti sve potencijale kako bi se odgovorilo na sve veće izazove koje nosi budućnost.
Sve ove zadaće domaća industrija sjemena, ma koliko žilava i otporna bila, ne može savladati sama. Nužno je da i Vlada te ministarstva prepoznaju u poljoprivredi, a u industriji sjemena napose, resor u koji se mora ulagati kako bi iz njega proizašao rast proizvodnje te time i rast BDP-a, kako bi se u ovom krucijalnom segmentu gospodarstva što bolje osigurali i približili samodostatnosti.
Kada govorimo o sjemenarstvu – Ovo se može postići konkretnim i promišljenim mjerama koje neće biti puka jednokratna pomoć, nego upravo potpora za osuvremenjivanje i napredak domaće industrije sjemena. Sada je trenutak o ovome razmišljati, razgovarati te donijeti konkretne odluke koje će nam pomoći.
Prednost kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta trebali bi imati proizvođači sjemena i sadnog materijala.
Svojim mjerama Ministarstvo poljoprivrede je doprinijelo povećanju upotrebe certificiranog sjemena, no još ima prostora za napredak.
Ministarstvo poljoprivrede najavljuje poticajne mjere za sektor sjemenarstva i rasadničarstva, te najavljuje nastavak provedbe programa iz područja sjemenarstva i rasadničarstva.
Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala, a što bi novi zakon trebao i osigurati.
Novim zakonom o sjemenu očekujemo da kvalitetno sjeme bude prisutno na hrvatskim oranicama, a sustav certificiranja treba osigurati korištenje kvalitetnog sjemena u sustavu od polja do stola. Trebaju se očuvati biljni genetski resursi, a sustav proizvodnje i certificiranja sjemena, pogotovo povrća pojednostaviti.
Trabamo imati kontrolu kvalitete od sjetve zdravstveno ispravnog sjemena koje osigurava i proizvodnju kalitetne hrane.
HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO
Berislavićeva 6/I
Zagreb, 10.11.2020.
Hrvatsko agronomsko društvo donijelo je
ZAKLJUČAK
o dodjeli priznanja „ZLATNO SJEME“
koje će se dodijeliti na 13. međunarodnom kongresu „OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO¨ koji će se održati12.11.2020. godine u Osijeku.
Hrvatsko agronomsko društvo dodjeljuje priznanja „ZLATNO SJEME“
- Bc Institutu d.d. Zagreb:
u kategoriji
„najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2019./2020. god. po proizvedenim i deklariranim količinama za
hibrid Pajdaš
(deklarirano 443.256,80 kg sjemena kukuruza PAJDAŠ od ukupno deklariranih 3.420.111,35 kg sjemena kukuruza za hrvatsko tržište – udio 13 %)
- Poljoprivrednom institutu Osijek:
u kategoriji
NAJRAŠIRENIJA SORTA SOJE U REPUBLICI HRVATSKOJ u 2019/2020.god
za sortu IKA
(deklarirano 2.111.325,00 kg sjemena soje IKA od ukupno deklariranih 10.274.600,24 kg sjemena soje – udio 21 % )
Predsjednik
Hrvatsko agronomsko društvo
Doc. Dr.sc. Josip Haramija